Toplotni valovi koji su tokom juna zahvatili zapadnu Evropu doveli su do rekordno visokih temperatura u više država. Prema dostupnim podacima, juni ove godine bio je najtopliji otkako postoje mjerenja u Francuskoj, Velikoj Britaniji i većem dijelu Iberijskog poluotoka.
Meteorolog Nedim Sladić za N1 ističe da se pojedinačni vremenski ekstremi ne mogu direktno pripisati klimatskim promjenama, ali da njihov sve veći intenzitet i učestalost predstavljaju jasne pokazatelje zagrijavanja planete.
Tokom posljednjeg toplotnog vala, kako navodi, u pojedinim dijelovima zapadne Evrope zabilježena su temperaturna odstupanja i do 20 stepeni iznad višegodišnjeg prosjeka.
“To najbolje pokazuje koliko temperature koje su se bilježile na području zapadne Evrope nisu uobičajene”, rekao je Sladić.
Govoreći o uzrocima ovakvih pojava, pojasnio je da nijedan pojedinačni ekstremni vremenski događaj nije moguće direktno povezati s klimatskim promjenama.
“Ono što znamo jeste da porast globalne temperature zraka, uzrokovan energetskim disbalansom, većom koncentracijom stakleničkih plinova i vodene pare u atmosferi, dovodi do toga da atmosfera zadržava više toplinske energije nego što je oslobađa”, objasnio je.
Fenonen El Niño
Dodao je da okeani imaju ključnu ulogu u regulaciji temperature na Zemlji jer apsorbiraju veliki dio viška toplinske energije i na taj način ublažavaju posljedice globalnog zagrijavanja.
Sladić se osvrnuo i na očekivano jačanje fenomena El Niño, za koji stručnjaci procjenjuju da bi mogao biti među najizraženijima otkako postoje mjerenja. Ipak, naglašava da taj klimatski fenomen neće imati značajan utjecaj na vremenske prilike u zapadnoj i južnoj Evropi.
“Njegov najveći utjecaj očekuje se u Južnoj i Sjevernoj Americi te dijelovima Azije, gdje može doprinijeti izraženim toplotnim valovima, ali i velikim poplavama”, kazao je.
Prema njegovim riječima, temperature od 30, 35 pa čak i 40 stepeni Celzijusa nisu novost u zapadnoj Evropi, ali jeste činjenica da se takvi ekstremi sada ponavljaju gotovo svake godine i traju znatno duže nego ranije.
“Kada gotovo svake godine imate temperature iznad 35 stepeni koje traju više dana uzastopno, a što ranije nije bio slučaj, to su upravo obrasci koje očekujete u izmijenjenoj klimi”, naveo je.
Istakao je da klimatske promjene ne znače samo češće toplotne valove, već i izraženije temperaturne ekstreme.
“Toplija atmosfera omogućava više prostora za izrazito jake temperaturne ekstreme, ali istovremeno može dovesti i do kratkotrajnih, vrlo hladnih prodora koji obaraju temperaturne rekorde”, pojasnio je.
Na kraju je naglasio da naučna istraživanja jasno potvrđuju koliki utjecaj ljudska aktivnost ima na sve izraženije klimatske ekstreme.
“Generalno gledano, bez čovjekovog doprinosa zagađenju atmosfere ovakvi toplotni valovi ne bi bili mogući”, zaključio je Sladić.