U posljednje vrijeme, društvene mreže postale su arena za širenje dezinformacija o Srebrenici, a među najproblematičnijim narativima su oni o “lažnim žrtvama” genocida. Portal Raskrinkavanje otkrio je da se na zidu Memorijalnog centra u Potočarima nalaze imena ljudi koji su živi, te su to nazvali lažnim informacijama. Ovaj fenomen negiranja genocida dodatno je pojačan političkim izjavama i socijalnom medijskom propagandom.
U julu 2023. godine, Detektor je identifikovao brojne stranice i profile na društvenim mrežama koji su širili dezinformacije o spomen-pločama u Memorijalnom centru Srebrenica. Emir Zulejhić, koordinator programa na platformi Raskrinkavanje, izjavio je da je “pokušaj umanjivanja broja žrtava genocida u Srebrenici jedan od popularnijih narativa na društvenim mrežama”. Naglasio je da su informacije u ovim objavama često kombinacija tačnih i netačnih podataka.
Zulejhić je pojasnio da se radi o osobama koje su bile na preliminarnom spisku stradalih, ali su kasnije potvrđene kao preživjele. “Ovo se koristi kako bi se umanjio broj stvarnih žrtava. Primjeri grešaka u evidenciji iskorištavaju se za širenje dezinformacija”, kazao je.
Širenje narativa o “lažnim žrtvama”
Jedna od najistaknutijih figura koja je špijunirala ovakve narative u prošlosti je Milorad Dodik, bivši predsjednik entiteta Republika Srpska. On je izjavio da su “na nadgrobnim pločama u Memorijalnom centru u Potočarima upisana imena ljudi koji su živi”. Ove tvrdnje su se proširile medijima, a agencija Srna je objavila dokumente koji su sadržavali lične podatke pojedinaca.
Osim političkog konteksta, Almasa Salihović iz Memorijalnog centra Srebrenica navela je da negiranje genocida prevaljuje u društvu i da ljudi često ne provjeravaju informacije. “U Podrinju je to učestala pojava, gdje se mnoga istih prezimena i imena koriste”, dodala je. Navela je primjer vlastitog brata Abdullah Salihovića, čije je ime uklesano pored imena druge osobe sa istim imenom, dodajući da se slični slučajevi dešavaju i nakon genocida.
Detektor je također otkrio da se sa sumnjivih lokacija širom svijeta šire objave koje poriču genocid, dok su administratorima nekih stranica skrivene informacije. Mnoge od ovih stranica uključuju i podrške boračkih organizacija iz Bratunca.
U svom izvještaju, Tarik Moćević, urednik ovogodišnjeg Izvještaja Memorijalnog centra o negiranju genocida, naglašava kako se radi o “sudski potvrđenim činjenicama” nasuprot teorijama zavjere. “U izvještaju se ukazuje na negatore genocida, te se identifikuju i popisuju”, rekao je Moćević.
Borba protiv negiranja genocida
Presudama međunarodnih sudova utvrđeno je da je u Srebrenici ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka tokom genocida. Zbog dinamike društvenih mreža, objave o navodnim lažnim žrtvama vrlo lako pronalaze svoj put do šire publike. Stručnjakinja za cyber sigurnost, Fernala Sejmen-Banjac, ističe da je cilj normalizacija ekstremnog mišljenja koje se kosi sa utvrđenim sudskim činjenicama.
Kako bi se suprotstavili ovom problemu, Almasa Salihović i Edin Ikanović iz Memorijalnog centra Srebrenica naglasili su važnost očuvanja svjedočenja preživjelih, te kontinuiranu pravnu borbu protiv negiranja. Podsjećaju na odluku bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka iz 2021. godine koja zabranjuje negiranje genocida.
U borbi protiv negiranja genocida, važnu ulogu igra Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, koje se suočava sa prijavama o ovakvim djelima. “Do sada je podignuto osam optužnica, ali je dio postupaka obustavljen”, navode iz Tužilaštva. Navedeno je da negiranje genocida treba rješavati pravo suđe, kako bi se spriječilo širenje takvih narativa u javnosti.
Može se konstatirati da je borba protiv negiranja genocida složena i da zahtijeva zajednički napor institucija, nevladinih organizacija i civilnog društva. Očuvanje sjećanja na žrtve i pravno procesuiranje negiranja ključni su u očuvanju istine o stradanjima u Srebrenici.