Prema podacima iz 2021. godine o lokalitetima koji sadrže radioaktivne izvore koji se više ne koriste, u Bosni i Hercegovini postoji ukupno 26 ovakvih objekata.
Međunarodna agencija za nuklearnu energiju u Beču se interesuje kada će BiH riješiti pitanje skladištenja vlastitog radioaktivnog otpada.Ovo pitanje je postavljeno tokom sučeljavanja argumenata Hrvatske i BiH u vezi spora oko odlagališta koje susjedi planiraju graditi na Trgovskoj gori.
U zapisnik sastanka u Beču ušlo je da BiH za sada ne razmišlja o tome, jer ima pritisak i nezadovoljstvo građana zbog Trgovske gore koja je blizu granice. Prema priznanju predsjedavajućeg Ekspertskog tima za praćenje aktivnosti u vezi sa skladištenjem radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori Emira Dizdarevića to će se ipak morati desiti.
Prema Dizdarevićevim riječima za to će se svakako tražiti sva potrebna odobrenja i saglasnosti lokalnih zajednica na čijem teritoriju bi se eventualno skladištio taj otpad. BiH ga objektivno ima malo, radi se uglavnom o niskotoksičnom i medicinskom otpadu za čije skladištenje bi se mogla koristiti neka od napuštenih kasarni.
Prema podacima iz 2021. godine o lokalitetima koji sadrže radioaktivne izvore koji se više ne koriste, u Bosni i Hercegovini postoji ukupno 26 ovakvih objekata.
Pored privremenih centralnih skladišta u Kantonu Sarajevo, kao i onog Banjoj Luci, koje nije u funkciji, na spisku se nalaze i Rudarski institut Tuzla, Arcellor Mittal u Zenici i Prijedoru, Tvornica cementa Kakanj, Fabrika glinice Birač Zvornik, KCUS, kao i Institut za materijale i kvalitet unutar firme Energoinvest.
Veći problem za BiH je Trgovska gora od koje Hrvatska čini se nema namjeru odustati, a o medijaciji Međunarodne agencie za nuklearnu energiju se u Beču nije govorilo. U tom pogledu čini se jedini lijek je tužba nadležnom sudu u Hagu.