Ukrajina i Rusija suočavaju se s ozbiljnim padom proizvodnje i izvoza žitarica, što može izazvati globalne nestašice i poskupljenja hrane. Prema analizama, ove godine bi obije zemlje mogle izgubiti značajne količine žitarica, što zabrinjava mnoge uvoznike širom svijeta.
Tržište žitarica postalo je nezaobilazna tema, posebno s obzirom na to da su Ukrajina i Rusija među pet najvećih svjetskih izvoznika. Prema podacima ukrajinskog portala 24.ua, cijene pšenice već su porasle za 15 posto na čikaškoj berzi, a analitičari upozoravaju da bi bez poboljšanja situacije mogle narasti za dodatnih 25 do 30 posto.
Panika među azijskim uvoznicima žitarica
Ove zabrinjavajuće prognoze uzrokovale su paniku među azijskim uvoznicima, posebno u zemljama poput Indije, Bangladeša i Indonezije, koje su sada primorane da se okrenu tržištima Australije, Kanade, SAD-a, Rumunije i Bugarske. Alarmantna situacija posebno se osjeća u Africi, koja od Rusije i Ukrajine uvozi velike količine žitarica, te strahuju od mogućih nestašica i poskupljenja.
Prema informacijama, Rusija generira više od 15 milijardi dolara prihoda od izvoza žitarica, dok Ukrajina ostvaruje oko 22 milijarde dolara godišnje. Međutim, ukoliko se trenutna situacija nastavi, procjenjuje se da bi obje zemlje mogle izgubiti najmanje trećinu dosadašnjeg prinosa, što će imati dalekosežne posljedice na globalno tržište.
Utjecaj rata na poljoprivredu
Smanjenje poljoprivredne proizvodnje posljedica je stalnih ruskih napada na ukrajinske luke i obradive površine. Ovaj trend je doveo do značajnog pada izvoza; podaci pokazuju da je ukrajinski izvoz žitarica u augustu smanjen za 75 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ove akcije izazvale su ozbiljne gubitke, a Kijev se obratio Bruxellesu za pomoć.
Ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki upozorava da bi blokiranje luka moglo rezultirati zaliha koje neće stići na svjetska tržišta. Ako situacija ostane nepromijenjena, već u novembru Ukrajina bi mogla imati problema s skladištenjem nove žetve, dok globalne cijene hrane prijeti rast od minimalno 25 do 30 posto.
Osim toga, postoje i izvještaji o smanjenju izvoza ruske pšenice zbog oštećenja luka novorosijske luke uslijed napada. Kijev pokušava dogovoriti kopnene rute za izvoz s nekoliko susjednih zemalja, no takve opcije su skuplje i često neisplative zbog visokih troškova tranzita.
U međusobnim intenzivnim sukobima, ruska proizvodnja također trpi. Stručnjaci procjenjuju da bi gorivo za poljoprivredu moglo postati racionalizovano, što bi dodatno dovelo do gubitaka prinosa. Procijenjuje se da bi izvoz žitarica iz Rusije mogao pasti za 15 posto u odnosu na prethodne godine.
Zbog ovih okolnosti, ruski analitičari najavljuju porast inflacije na oko 10 posto, a očekuju se i povećanja cijena osnovnih životnih namirnica od 25 do 30 posto, dok bi određeni proizvodi mogli poskupjeti i do 50 posto.
Sve ovi faktori upućuju na to da trenutna situacija u Ukrajini i Rusiji ima potencijal da značajno utiče na cjelokupno svjetsko tržište hrane.