Petak, 1 ožujka, 2024

Njemački sistem za rješenje krize: Uvode četverodnevnu radnu sedmicu, plate ostaju iste

Autor:Bloomberg

Preporučeno

Njemačke firme od 1. feburara uvest će eksperimentalnu četverodnevnu radnu sedmicu i mjeriti produktivnost radnika.

Eksperiment u kojem će biti 45 firmi trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće unatoč smanjenoj satnici, piše Bloomberg. Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima.

“Apsolutno sam uvjeren da se ulaganja u novi posao isplate jer povećavaju dobrobit i motivaciju, a time i učinkovitost”, rekao je Soren Fricke, suosnivač firme za planiranje događaja Solidsense, jedne od 45 firmi koje će biti dio studije.

“Četverodnevna sedmica, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati”, dodaje.

Projekt naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje nedostatak kvalificiranih radnika vrši pritisak na firme da popune svoje redove. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plaće i očuvaju fleksibilnost i neovisnost koju su stekli tijekom pandemije.

Neravnoteža potiče napetosti između poslodavaca i radnika. Njemački strojovođe trenutno su već šest dana u štrajku, traže od Deutsche Bahna skraćivanje tjednog radnog vremena s 38 na 35 sati bez smanjenja plaća.

Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 posto za velik dio svojih radnika, kojih je sveukupno oko 930.000. Neki ekonomisti upozoravaju da bi taj potez mogao potaknuti inflaciju.

Upravo se čita:  Majka šokirala na sudu, prikazali slike izgladnjelog sina (12)

Prema prošlogodišnjem istraživanju lobija u industriji, polovica njemačkih firmi barem djelomično ne može popuniti slobodna mjesta. Softverski div SAP SE prestao je tražiti sveučilišne diplome od kandidata za posao 2022., dok je nekretninski div Vonovia SE prošle godine zaposlio ljude iz Kolumbije kako bi se izborio s manjkom radnika.

Bloomberg piše da bi problem mogao samo biti gori. Do 2034. godine njemačko tržište rada napustit će više od sedam milijuna ljudi zbog kombinacije pada stope rođenih i starenja populacije.

“Mogu se uključiti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno reći da svi moramo raditi više i doći u situaciju kada više neću imati nikoga tko bi za mene radio”, objašnjava Henning Roeper, izvršni direktor Eurolama, proizvođača prozora.

Nizak entuzijazam radnika globalnu ekonomiju godišnje stoji 8.1 bilijun eura ili devet posto svjetskog BDP-a, navodi se u istraživanjima Gallupa.

Eksperiment vodi novozelandska neprofitna organizacija 4 Day Week Global i kaže da bi radnici koji će za vrijeme studije raditi manje za istu plaću trebali ostati barem jednako efikasni ili i efikasniji.

Upravo se čita:  Zemlja EU oduzimat će sve automobile s ovim registarskim pločicama

Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti. Nijemci su u 2022. godini u prosjeku izostajali s posla 21.3 dana što je rezultiralo gubitkom od nevjerojatnih 207 milijardi eura, prema podacima Saveznog instituta za zdravlje i sigurnost na poslu.

Zagovornici ovog eksperimenta ističu da bi novitet mogao privući nove kadrove u Njemačku, zemlju koja prema Eurostatu već ima najveći udio zaposlenih na pola radnog vremena u EU.

Iako Njemačka ima daleko najveću gospodarsku proizvodnju u Europi, nedostatak ulaganja u inovacije i digitalizaciju spriječio je povećanje produktivnosti. Bez poboljšanja u tim područjima, malo je vjerojatno da bi njemački radnici doživjeli značajno povećanje produktivnosti jednostavnim smanjenjem radnih sati, smatra Enzo Weber, ekonomist na Institutu za istraživanje tržišta rada u Nürnbergu.

S njim se slaže i Bloombergov ekonomist Martin Ademmer koji kaže da bi se učinkovitost po satu povećala, ali to povećanje ne bi kompenziralo rezanje satnice.

Christian Lindner, njemački ministar financija i član Stranke slobodnih demokrata, kritizirao je odluku njemačkih firmi rekavši da bi kraći radni tjedan zaprijetio ekonomskom rastu i napretku Njemačke.

Upravo se čita:  Umro Jacob Rothschild, član jedne od najmoćnijih svjetskih porodica

No zagovornici te ideje poručuju da su ranije studije u SAD-u i Kanadi pokazale da je povećanje učinkovitosti moguće. Radnici su prijavljivali opće poboljšanje zdravstvenog stanja, a nijedna firma nije se vratila petodnevnom radnom tjednu.

Britanija je imala sličan eksperiment u kojem je sudjelovala 61 firma, imali su dobar radni učinak, a bolovanja su se smanjila za 65 posto. Portugal također, oko 20 posto radnika reklo je da se osjeća bolje i da bolje spava.

Bloomberg dodaje da je Belgija postala prva europska zemlja koja nudi opciju četverodnevnog radnog tjedna, ali s jednakom tjednom satnicom. Japan je potaknuo svoje firme da radnicima ponude kraći radni tjedan nadajući se da će više trošiti, a i da će se povećati broj rođene djece.

“Ne funkcionira uvijek i nije za sve. Potrebno je puno kreativnosti i fleksibilnosti od strane firmi. One same moraju shvatiti što za njih djeluje ili ne djeluje”, zaključuje na kraju Jan Buhren, iz konzultantske firme koja surađuje s eksperimentom u Njemačkoj.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

1. mart: Bosna i Hercegovina danas slavi Dan nezavisnosti

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine nacionalni je praznik koji se obilježava 1. marta svake godine, a kojim se proslavlja...

Još vijesti za vas