Ponedjeljak, 22 travnja, 2024

Nova rupa u Hrvatskoj: Zemlja kod Imotskog progutala betonski stub

Preporučeno

Nakon Drniša, Istre, Međimurja i Zadra tlo je propalo i u Poljicama kod Imotskog.

Foto: Radio Istra
Foto: Radio Istra

VEZANO: Cijela priča se pretvara u misteriju: Otvorila se nova rupa u zemlji nepoznate dubine

Rupu široku dva i pol metra i duboku oko metar i pol primijetila je jedna mještanka u ponedjeljak. Zemlja se urušila na mjestu gdje je nekada bio vinograd, čiji je vlasnik nedavno iščupao stare loze, piše Radio Imotski.

U zemlju je propao i jedan betonski stup koji je držao žicu od loza kao i nekoliko loza.

Baš taj predio Poljica u svom okružju ima nekoliko kraških špilja, a ima i prirodnih bunara. No, mještani kažu da ne pamte da se tako odjednom urušila zemlja i to na livadi gdje se godinama sadila loza.

Zašto se otvaraju rupe po Hrvatskoj?

“Otvaranju rupa po Hrvatskoj ne moramo se čuditi. Mi živimo na kršu i moramo biti svjesni toga da je krš tamo i gdje se ne vidi”, kazao je dr. sc. Tihomir Marjanac, profesor na Geološkom odsjeku zagrebačkog PMF-a, komentirajući nesvakidašnje otvaranje rupa u zemlji diljem Hrvatske, a jedan je slučaj završio i tragično – smrću 22-godišnjeg mladića, prenosi Danas.hr

Profesor upozorava da je to u Hrvatskoj opasnost koja stalno prijeti, naročito u vrijeme nakon obilnih kiša. Opasnost može biti tim veća jer nešto što nam na oko izgleda kao obično polje,zapravo je krš prekriven zemljom. “Mi to znamo zato što se uz rub polja nalaze ponori. Za primjer možemo uzeti Krbavsko polje, uz čije se rubove nalaze ponori koji kupe svu vodu u vrijeme jačih kiša. Neki od ponora su zatrpani zemljom i velika količina vode u podzemlju će tu rupu isprati i ona će se ponovno otvoriti. To se događa periodički, no to je samo dokaz da živimo na kršu”, objašnjava nam.

Upravo se čita:  Bećirović i Komšić razgovarali s generalnim sekretarom UN-a Antóniom Gutteresom u New Yorku

Novinari pomenutog portala su pitali profesora za slučaj u Lovranu gdje se pod mladićem koji je sjedio na klupi na Šetalištu maršala Tita otvorio ponor dubok oko četiri i pol metra u koji je upao. “Gledao sam fotografije mjesta događaja i koliko sam vidio, u Lovranu se radi o nasutoj obali preko koje je napravljen asfalt. Mi ljudi bismo htjeli obalu tamo gdje mi hoćemo, ali priroda će uvijek raditi na tome da obalu vrati gdje je nekad bila”, kaže profesor Marjanac.

Upravo se čita:  Upaljen alarm: Evo u kojima dijelovima BiH se očekuje snijeg, biće i obilnije kiše

Da li nam se osvećuje zemlja?

Kad ponovno možemo očekivati otvaranje novih rupa i koliko se često uopće to događa?

“To je pitanje na koje, nažalost, nemam odgovor, ali to će se svakako događati. Možda prođe 100 godina, a možda samo nekoliko mjeseci do sljedeće rupe, ali redovito je urušavanje vezano za jake kiše i veliku količinu vode.”

Upravo se čita:  Transparency International o samovolji režima u RS-u: Otvara se prostor za kriminal i nekažnjavanje korupcije, a BiH se uvodi u neizvjesnost

Profesor ističe da urušavanje tla može biti itekako opasno, naročito ukoliko je na mjestu urušavanja sagrađena kuća.

“U Floridi je u 10 godina nastalo 20.000 takvih rupa i tamo deseci kuća godišnje stradaju u urušavanju tla”, podsjeća.

Moramo li se bojati da nam se Zemlja osvećuje zbog našeg protuprirodnog djelovanja, pitali smo profesora. “Zemlja radi ono što ona stalno radi, a to samo pokazuje koliko je planet živi sustav. Recimo, ljudi su u prošlosti bacali u jame sve što su mogli. To vam je isto kao da smeće u kući stalno ostavljate pod tepihom. Mnogi su ljudi kod nas napravili i to da fekalne vode odlaze u podzemlje, pa nam i od toga prijeti opasnost. Isti slučaj imamo i u Americi. I to što fekalije smrde to nije problem, ali što je s fekalijama koje ostaju u vodi i zagađuju je”, pita se profesor Marjanac, prenosi Danas.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

“Ne pamtimo ovako tešku situaciju”: U RS-u otpušteno 300 radnika iz industrije, zatvaraju se i firme

Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj u velikom je problemu. Smanjena je potražnja, ali i proizvodnja. Sve...

Još vijesti za vas