Ove podatke iznio je delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković, koji tvrdi da se sve veći dio javnog novca usmjerava na širenje administracije, umjesto na rješavanje problema građana i unapređenje rada institucija.
Prema njegovim riječima, za plate zaposlenih u institucijama BiH planirano je gotovo 950 miliona KM, dok je za ostale troškove zaposlenih predviđeno više od 210 miliona KM.
– Za aktuelnu vlast važnije je širenje administracije nego racionalno upravljanje javnim novcem i rješavanje stvarnih problema građana. To pokazuje da je najveći prioritet novo zapošljavanje i širenje administracije, a ne unapređenje rada institucija – rekao je Nešković.
On je ocijenio da je posebno paradoksalno što se broj zaposlenih u državnoj administraciji povećava u trenutku kada veliki broj građana napušta zemlju, dok se privreda suočava s nedostatkom radne snage.
– Postavlja se pitanje kome je potrebno još skoro 2.000 novih službenika i ko će sve to plaćati u godinama koje dolaze – naveo je Nešković.
Kako je u regionu?
Poređenja radi, prema dostupnim podacima, u državnoj administraciji Srbije, koja ima gotovo dvostruko više stanovnika od BiH, u ministarstvima, agencijama, direkcijama, sekretarijatima i drugim tijelima zaposleno je oko 26.000 ljudi.
U Hrvatskoj, koja je također brojnija od BiH i članica je Evropske unije, broj zaposlenih u državnoj administraciji jedva prelazi 22.000.
Kada se uzmu u obzir zaposleni u zajedničkim institucijama BiH, ali i entitetskim i kantonalnim organima vlasti, procjenjuje se da u administraciji na svim nivoima radi oko 60.000 ljudi.
Prema nezvaničnim podacima, samo u institucijama Republike Srpske, republičkim upravama, sekretarijatima, inspektoratima i stručnim službama zaposleno je između 10.000 i 12.000 radnika.
Dodatno, kada se uključe lokalne uprave, javne ustanove, policija, pravosuđe, zdravstvo, obrazovanje i javna preduzeća, broj zaposlenih u javnom sektoru znatno je veći.
Topić: Formula Bošnjak–Hrvat–Srbin
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da veliki broj zaposlenih u institucijama BiH, kao i najavljeno novo zapošljavanje, odražava složenu političku i etničku strukturu zemlje.
– Time se „zadovoljava“ princip etničke zastupljenosti. Kriteriji nisu stručnost niti stvarna potreba za tolikim brojem zaposlenih, već formula Bošnjak–Hrvat–Srbin – rekla je Topić za Srpskainfo.
Prema njenim riječima, zbog toga se teško može govoriti o racionalnoj i efikasnoj javnoj administraciji.
– Javne institucije su odavno postale mjesta za zapošljavanje podobnih i zaslužnih članova političkih partija, a pitanje troškova za poreske obveznike često ostaje u drugom planu, jer takav aparat predstavlja oslonac postojećeg političkog modela i opstanka na vlasti – zaključila je Topić.