Dijaspora koja živi širom svijeta u Bosnu i Hercegovinu tokom protekle godine poslala je rekordne iznose novca, što je, prema podacima Centralne banke BiH, veoma značajno za domaću ekonomiju, ali i povećanje potrošnje, ublažavanje socijalnih razlika i očuvanje životnog standarda građana, pišu Nezavisne novine.
Kako su objavili iz Centralne banke BiH, u 2025. godini ostvaren je rekordan nivo tekućih transfera, koji su dostigli iznos od 5,92 milijarde KM, od čega se na novčane doznake iz inostranstva odnosi 4,46 milijardi KM. Ostali tekući transferi iznose 1,46 milijardi KM.
“U poređenju sa prethodnom godinom, ukupni tekući transferi veći su za približno 230 miliona KM, dok su novčane doznake zabilježile još izraženiji rast od oko 290 miliona KM. Istovremeno, ostali tekući transferi bilježe blagi pad od oko 63 miliona KM”, navode oni.
Ekonomski značaj
Prema njihovim riječima, ovi podaci ukazuju na izuzetnu važnost dijaspore i priliva sredstava iz inostranstva za domaću ekonomiju, ali i druge segmente života.
“Pored socijalnog aspekta, stabilan rast tekućih transfera ima i širi makroekonomski značaj, uključujući jačanje deviznih rezervi, stabilnost platnog bilansa i podršku ukupnoj finansijskoj stabilnosti zemlje”, ističu oni.
Kako navode, kontinuiran rast ovih priliva dodatno naglašava otpornost ekonomskih veza Bosne i Hercegovine sa njenom dijasporom, kao i potrebu za kreiranjem politika koje će dodatno ojačati povjerenje i podstaći dalje investicije i finansijske tokove iz inostranstva.
Bez doznaka
Da bez novca iz inostranstva građani BiH ne bi mogli preživjeti potvrđuje i Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača opštine Kakanj “Potrošač”.
“Svjesni smo svi kolika je minimalna plata i prosječna plata u BiH, a koliko je potrošačka korpa. Građanima trebaju dvije prosječne plate za jednu potrošačku korpu. Bez tog dodatnog novca koji stiže iz inostranstva potrošači bi, vjerujte, skoro pa prosili, dakle ne bi imali od čega živjeti”, kaže ona u razgovoru za “Nezavisne novine”.
Ona dodaje da taj novac potrošačima mnogo znači.
“Ljudi masovno, otkad je rat na Bliskom istoku, kupuju namirnice, brašno, ulje, šećer… Ljudi to kupuju tonama. Oni to ne bi mogli kupiti da nema tih para iz dijaspore. I to je samo što je registrovano preko banaka, a gdje je novac u kešu”, navodi Kulovićeva.
Potrošački model
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je ranije za “Nezavisne novine” da doznake iz dijaspore igraju važnu ulogu u održavanju našeg privrednog rasta, imajući u vidu značaj potrošnje stanovništva.
“Naš model rasta je potrošački model gdje je noseća snaga potrošnja koja je determinisana zaradama, zaduženjima i doznakama iz inostranstva. Prema određenim analizama, oko 20% raspoloživog dohotka čine doznake iz inostranstva, tako da njihovo slabljenje ima uticaj na dinamiku potrošnje i rasta kod nas. Ključni problem sa neiskorišćenošću resursa dijaspore leži u činjenici da nemamo razrađene programe za privlačenje investicija od naše dijaspore”, naglasio je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, BiH je zemlja koja se približava momentu kada će imati podjednak broj stanovnika u zemlji i izvan nje te bi stoga taj resurs mogla iskoristiti kako za privlačenje investicija koje bi zatvorile tehnološki jaz i podigle produktivnost, tako i za demografsku obnovu.