Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnom demografskom krizom – više od 800.000 građana, uglavnom mladih, obrazovanih i radno sposobnih, napustilo je zemlju u posljednjih deset godina. Iako ne postoje zvanične statistike, procjene institucija, akademske zajednice i organizacija ukazuju na razmjere egzodusa koji prijeti dugoročnim ekonomskim i društvenim posljedicama.
Prema izračunima, svaki odlazak jednog akademski obrazovanog građanina državu košta i do 123.000 KM, dok se ukupan gubitak mjeri u desecima milijardi maraka. Stručnjaci upozoravaju da je Bosna i Hercegovina na putu da postane zemlja staraca – UN predviđa da će do 2075. godine broj stanovnika pasti na svega 1,5 miliona, a većina će biti starija od 60 godina.
“Najviše ljudi odlazi zbog osjećaja nepravde”, ističe Adnan Husagić, predsjednik Pokreta Snaga domovine, koji je nedavno pokrenuo kampanju Vrati se kući. Bilbordi s porukama upućenim dijaspori postavljeni su na graničnim prijelazima, uz pokušaj ohrabrivanja povratka putem programa podrške.
Međutim, povratnici se suočavaju sa složenom birokratijom i nedostatkom sistemske sigurnosti. Iako Ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice FBiH nudi grantove do 150.000 KM za pokretanje biznisa, mnogi ističu da to nije dovoljno bez reformi u pravosuđu, zdravstvu i javnoj upravi.
“Gradovi nestaju”, upozorava Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak, navodeći da se radno sposobno stanovništvo ubrzano smanjuje, dok sela i manji gradovi ostaju prazni. Profesor Adnan Efendić s Ekonomskog fakulteta UNSA dodaje da je glavni razlog odlaska “percepcija političke nestabilnosti”, koja kod građana stvara osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja u promjene.
Iako dijaspora godišnje šalje milijarde maraka u zemlju, bez ozbiljnih strukturnih reformi i obnove povjerenja u institucije, demografski pad bi mogao postati nepovratan.