Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine od ovog mjeseca primaju uvećane penzije nakon redovnog polugodišnjeg usklađivanja koje je omogućio novi model obračuna. Najniža penzija povećana je sa 666 na 706 KM, zagarantovana sa 842 na 892 KM, dok je prosječna samostalna penzija porasla sa 851 na oko 900 KM.
Iako je povećanje dočekano s odobravanjem među penzionerima, ostaje otvoreno pitanje može li se ovakav tempo usklađivanja održati i u narednim godinama.
Vlada FBiH garantuje isplatu penzija
Iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) ističu da sistem trenutno posluje na principima finansijske stabilnosti i odgovornog upravljanja sredstvima.
Naglašavaju da se penzije najvećim dijelom finansiraju iz doprinosa aktivnih osiguranika, što predstavlja osnovni princip međugeneracijske solidarnosti.
Podsjećaju i da je Zavod od 2020. godine u potpunosti prešao na trezorsko poslovanje, čime je Vlada Federacije BiH postala garant redovne isplate penzija.
Ipak, iz Zavoda upozoravaju da dugoročna održivost sistema zavisi od rasta zaposlenosti, visine plata, uredne naplate doprinosa i demografskih kretanja.
Prihodi od doprinosa manji nego prošle godine
U Federalnom zavodu PIO/MIO navode da se efekti povećanja minimalne plaće i smanjenja stope doprinosa ne mogu posmatrati odvojeno.
Podsjećaju da je minimalna plaća od 1.000 KM uvedena početkom 2025. godine, dok je od 1. jula iste godine stopa doprinosa za PIO smanjena sa šest na 2,5 posto.
Prema podacima Zavoda, puni efekti ovih mjera bit će vidljivi tek nakon završetka 2026. godine, ali prvi pokazatelji ukazuju na pad prihoda.
Naime, prihodi od doprinosa u prvih pet mjeseci ove godine u prosjeku su manji za oko osam posto u odnosu na isti period prošle godine.
Ministarstvo: Rast penzija mora pratiti rast ekonomije
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike poručuju da nijedan penzijski sistem ne može dugoročno finansirati kontinuiran i značajan rast penzija bez povećanja zaposlenosti, ekonomskog razvoja i većeg broja osiguranika.
Ističu da je potrebno pronaći ravnotežu između povećanja životnog standarda penzionera i očuvanja finansijske stabilnosti sistema.
Upozoravaju da, ukoliko izdvajanja za penzije rastu brže od prihoda koje sistem ostvaruje, razlika mora biti pokrivena iz budžeta ili drugih izvora finansiranja.
Sve više evropskih zemalja finansira penzije iz budžeta
Iz Ministarstva podsjećaju da brojne evropske države već godinama dio penzijskih obaveza finansiraju budžetskim sredstvima zbog nepovoljnih demografskih trendova i sve dužeg životnog vijeka stanovništva.
Kao primjer navode Hrvatsku, gdje se više od 60 posto sredstava za isplatu penzija osigurava iz državnog budžeta, dok slični modeli postoje i u drugim evropskim zemljama.
Naglašavaju i da je jedan od najvećih izazova činjenica da građani pravo na starosnu penziju mogu ostvariti nakon najmanje 15 godina staža osiguranja, dok penziju često koriste 20, 25 ili čak 30 godina, zbog čega je pronalaženje dodatnih izvora finansiranja sve važnije za očuvanje stabilnosti penzijskog sistema.