Žena (35) je ubijena 8. septembra oko 22 sata, svega sat vremena nakon što je pozvala policiju zbog nasilja u porodici. Njen 40-godišnji suprug zatečen je na mjestu zločina i odmah uhapšen. Iza ubijene žene ostalo je šestero djece.
Žrtva je policiju pozvala u 21.10 sati, a policijska patrola stigla je na adresu deset minuta kasnije. Policajci su utvrdili da je počinjen prekršaj nasilja u porodici, ali osumnjičeni tada nije bio u kući.
Ženi je ponuđen smještaj u sigurnoj kući, kao i kontakt s nacionalnim pozivnim centrom za žrtve krivičnih djela i prekršaja, što je ona odbila.
Policajci su potom obišli područje oko kuće i ulicu te žrtvu upozorili da ne pušta supruga u kuću i da ih odmah pozove ukoliko se vrati. Nakon toga vratili su se u policijsku stanicu, udaljenu oko tri minute vožnje, kako bi evidentirali intervenciju.
Prema utvrđenim činjenicama, namjera je bila da se nakon toga vrate na teren i nastave potragu za osumnjičenim. Međutim, u 22.10 sati policija je zaprimila dojavu o ubistvu.
„Zadatak stručnog tima bio je utvrditi kako je policija ranije postupala prema žrtvi i osumnjičenom, kako je postupala po dojavi neposredno prije ubistva, jesu li postojali propusti i šta se može poboljšati. Javnost ima pravo znati šta je policija poduzela, šta nije poduzela i šta ćemo učiniti“, rekao je Milina.
Utvrđena tri ključna propusta
Vanrednim nadzorom nije utvrđeno da je policija tokom ranijih postupanja u julu ili prilikom kontrole izrečenih mjera opreza postupala izvan svojih ovlaštenja. Međutim, Milina je naglasio da je situacija bila drugačija 8. septembra, neposredno prije ubistva.
„Međutim, u postupanju 8. septembra, neposredno prije ubistva, nisu poduzete sve radnje koje je, s obzirom na poznate rizike, trebalo provesti. Utvrđene su slabosti u tri područja: organizaciji potrage za osumnjičenim, angažovanju dodatnih policijskih snaga i komunikaciji između policijske stanice i operativno-komunikacijskog centra policijske uprave“, kazao je Milina.
Policija je, prema njegovim riječima, mogla intenzivnije tragati za osumnjičenim, istovremeno osigurati dodatnu neposrednu zaštitu žene, uključiti druge raspoložive policijske snage i uspostaviti potpuniju komunikaciju između policijske stanice, rukovodilaca i operativno-komunikacijskog centra.
Nakon dojave o ubistvu policajci su se odmah vratili na mjesto događaja, gdje su zatekli i uhapsili osumnjičenog.
Suprug ranije prijavljen zbog nasilja
Žrtva je još 21. jula u Policijskoj stanici Slatina podnijela krivičnu prijavu protiv supruga zbog prijetnje, nasilja u porodici i povrede prava djeteta. Policija ga je istog dana uhapsila, provela kriminalističku istragu i predala pritvorskom nadzorniku.
Općinskom državnom tužilaštvu u Virovitici dostavljena je krivična prijava s prijedlogom za određivanje istražnog pritvora. Tužilaštvo je potom odredilo mjere zabrane približavanja žrtvi na manje od 100 metara, zabrane uhođenja i uznemiravanja te udaljenja iz porodičnog doma.
Policija je 22. jula podnijela i optužni prijedlog zbog kršenja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Osumnjičenom je izrečena privremena zabrana približavanja žrtvi u trajanju od osam dana, dok je od suda zatraženo produženje mjere i određivanje obaveznog psihosocijalnog tretmana.
Sud je izrekao novčanu kaznu nižu od one koju je predložila policija i produžio mjeru opreza do okončanja postupka, ali nije prihvatio prijedlog za psihosocijalni tretman.
Milina je pojasnio da Zakon o policiji ne omogućava ulaganje prigovora na odluku donesenu u obliku prekršajnog naloga suda.
Dio mjera ukinut na zahtjev žrtve
Policijska stanica Slatina 28. augusta zaprimila je rješenje Državnog tužilaštva kojim su, na zahtjev same žrtve, ukinute mjere opreza određene u krivičnom postupku.
Ipak, na snazi je ostala mjera koju je, na prijedlog policije, izrekao Općinski sud u Virovitici u prekršajnom postupku. Stručni tim utvrdio je da je policija tu mjeru redovno i pravovremeno nadzirala, a posljednja kontrola obavljena je 2. septembra.
Milina je naglasio da činjenica da je žena zatražila ukidanje pojedinih mjera ili odbila ponuđeni smještaj ne umanjuje odgovornost osobe koja je počinila nasilje.
„Činjenica da je žrtva zatražila ukidanje određenih mjera ili odbila ponuđeni smještaj ne umanjuje odgovornost počinioca. Policija i druge institucije takve okolnosti moraju uzeti u obzir u cjelovitoj procjeni rizika, ali one ne smiju biti razlog za smanjenje zaštite“, poručio je Milina.
Postupci protiv pet policijskih službenika
Načelniku Policijske uprave virovitičko-podravske naloženo je pokretanje odgovarajućih postupaka protiv pet policijskih službenika obuhvaćenih nadzorom stručnog tima.
Milina je pojasnio da se postupci ne odnose samo na policajce Policijske stanice Slatina, nego i na nadležne rukovodioce Policijske uprave virovitičko-podravske i operativno-komunikacijskog centra.
Protiv službenika će biti poduzete mjere zbog sumnje na težu povredu radne discipline, dok će se pojedinačna odgovornost utvrđivati na osnovu njihovih odluka i konkretnih postupaka, uz poštivanje pravila postupka pred nadležnim disciplinskim sudom.
„Moramo biti pošteni prema policijskim službenicima. Stigli su deset minuta nakon poziva, razgovarali sa žrtvom, ponudili joj pomoć i pokušali pronaći osumnjičenog. Nije tačno da nisu reagovali ili da nisu ništa poduzeli“, kazao je Milina.
Ipak, dodao je da tragičan ishod zahtijeva odgovor na pitanje da li se moglo učiniti više i organizovati intervenciju tako da žena dobije dodatnu zaštitu.
Policajcima pružena psihološka pomoć
Milina je govorio i o stanju policijskih službenika koji su učestvovali u intervenciji. Naveo je da je događaj bio duboko traumatičan i za njih, posebno jer su istog dana, tokom druge intervencije, svjedočili još jednom teškom događaju, a zatim na mjestu na kojem su nedugo ranije postupali uhapsili osumnjičenog za ubistvo.
Policajcima je zbog toga pružena pomoć policijskog psihologa.
„Prema njima moramo postupati ljudski i pravedno. Istovremeno, u središtu svega ostaju žrtva i njena porodica. Ono što se dogodilo ne možemo promijeniti, ali možemo i moramo dovršiti postupke utvrđivanja pojedinačne odgovornosti, analizirati konkretne propuste i unaprijediti postupanje policije“, rekao je Milina.
Najavio je poboljšanja u komunikaciji, angažovanju policijskih snaga, postupanju u slučajevima nasilja u porodici, procjeni rizika i zaštiti žrtava.
„Policija je otvorena prema provjeri vlastitog postupanja. Naša je obaveza utvrditi činjenice, razmotriti pojedinačnu i rukovodnu odgovornost te prepoznati konkretne slabosti. Povjerenje javnosti gradi se otvorenošću, odgovornošću i spremnošću na promjene. To dugujemo žrtvi i njenoj porodici“, poručio je glavni direktor hrvatske policije.