Srijeda, 29 svibnja, 2024

Poražavajući podaci: 50 posto djece iz BiH poslije školovanja ide u inostranstvo

Autor:BHRT

Preporučeno

Starosna granica onih koji odlaze iz naše zemlje sve je niža. Dok škole obrazuju kadar i nastoje učenicima omogućiti što kvalitetnije sticanje praktičnih znanja, taj kadar odmah nakon sticanja znanja odlazi.

Bosna i Hercegovina se ubraja u demografski najugroženije države okruženja, a procjene su da bismo u naredne četiri decenije mogli ostati bez više od polovine stanovništva.

Najveći problem je iseljavanje, a to je sve izraženije u školama, koje obrazuju stručni kadar, gdje oko 50 posto učenika nakon školovanja odlazi u inostranstvo.

Vuk, Milorad i Aleksandar pripadaju grupi mladih ljudi koji su još kao maloljetni, pri upisu srednje škole, odlučili da će budućnost i karijeru graditi u inostranstvu.

Vuk Cvjetković, učenik završnog razreda kuharskog smjera, odgovara na pitanje zašto želi napustiti BiH: “Jednostavno može se reći zbog niskih plata i primanja u ovoj zemlji i teškog života zbog istih tih primanja.”

Milorad Ćutković, učenik prvog razreda konobarskog smjera, objašnjava: “Zato što je tamo bolje. U plati je velika razlika.”

Upravo se čita:  Ambasada SAD-a o Dodikovom "razdruživanju": To bi značilo kraj RS-a

Učenik završnog razreda kuharskog smjera, Aleksandar Bodo, dodaje: “Mislim, a tamo mogu više da zaradim i naučim nešto više.”

Posao u zemljama Evrope, najviše Njemačkoj i Sloveniji, tokom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH pronašlo je skoro 13500 ljudi, odnosno svakog dana trbuhom za kruhom iz naše zemlje otišlo je 35 ljudi.

Starosna granica onih koji odlaze iz naše zemlje sve je niža. Dok škole obrazuju kadar i nastoje učenicima omogućiti što kvalitetnije sticanje praktičnih znanja, taj kadar odmah nakon sticanja znanja odlazi.

Direktor Srednje stručne škole Janja Saša Matić kaže: “Mi smo radili neku analizu, nekih 40 do 50 posto djece nakon završetka već od juna imaju ponude hrvatsko i crnogorsko primorje, Češku, Prag, elitne hotele da rade kao kuhari i konobari i imaju dobra primanja.”

Upravo se čita:  Rezolucija o Srebrenici usvojena u Generalnoj skupštini UN-a

Njegov kolega iz Tehničke škole ‘Mihajlo Pupin’ Bijeljina, Milenko Maksimović, dodaje: “Gledamo da im praktična nastava bude što bolja i kvalitetnija kako bi bili spremni nakon završenog zanata. To je negdje otprilike 50 posto učenika koji pronalaze posao u inostranstvu i 50 posto njih koji se zadržavaju u lokalnim gradskim privrednim društvima.”

Dok škole rade svoj posao, konkretni koraci nadležnih kako bi se zaustavio odlazak mladih izostaju. Jer, ni najobrazovaniji i najstručniji nisu dovoljno motivisani da ostanu.

“Moramo privredu podsticati, moramo činiti sve da ljude zadržimo, a zadržaćemo ih ako im osiguramo stabilnu budućnost i povoljne uslove rada. Moraju se relaksirati uslovi rada, moraju se smanjiti obaveze generalno, osloboditi parafiskalnih nameta, smanjiti poreze i doprinose, ako ne može generalno, onda bar diferencirano”, govori Mile Stević iz ZPU ‘Poduzetnik’.

Upravo se čita:  Godišnjica masakra na Tuzlanskoj kapiji: Jednom granatom ugašen 71 mladi život

One koji su, ipak. odlučili da ostanu, za sad zadržava nada. Učenica završnog razreda kulinarskog smjera Mirjana Draškić kaže: “Planiram da ostanem, nisam kao neki moji da idem vani ovdje može više toga da se nauči, a i vremenom će se povećati plate.”

Dok škole skoro polovinu učenika stručnih usmjerenja školuju za inostranstvo, nadležni ne reaguju, a sve je više i cijelih porodica koje ne mogu više čekati “da svanu bolji dani” koji im se obećavaju već godinama, piše BHRT.

Pročitajte više

Izdvajamo

Izdvajamo

Dnevnice berača malina kreću se od 70 do 100 KM

U Podrinju je započela berba ovogodišnjeg roda malina, ali uz nadu u bolju naplatu od prošle godine, proizvođači su...

Još vijesti za vas