Utorak, 18 lipnja, 2024

Problem s nargila barovima u BiH: “Svi rade ilegalno. Vlasnici su uticajni. Smjese sumnjive”

Preporučeno

Bosna i Hercegovina spada među vodeće zemlje u regiji po broju konzumenata nargile. To je pokazalo i istraživanje Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz 2019. godine, prema kome nargilu konzumira 16 posto djece u dobi od 13 do 15 godina.

Zadimljeni nargila barovi sve su češći u gradovima Bosne i Hercegovine. Nerijetko se nalaze vrlo blizu škola, gdje osnovci i srednjoškolci konzumiraju aromatizirani duhan koji zakoni u ovoj zemlji ne reguliraju, a vlasti prešutno dozvoljavaju.

Jedan od ovih kafića od osnovne i srednje škole u Travniku, u srednjoj Bosni, udaljen je manje od stotinu metara.

Tarik Šečić, otac je učenika koji na putu do škole prolazi kroz oblak dima iz nargila bara.

“Pozicionirani su tako da ih djeca ne mogu zaobići. Baš je tendenciozno da bude blizu škola. Malo se kod nas žmiri na to i prešutno odobrava”, kazao je Šečić.

Takva situacija roditeljima, kako kaže, predstavlja veliki problema, ali su vlasnici nargila barova, inače, utjecajni i time “kupuju” šutnju.

Kafić u kome se poslužuju nargile u blizini osnovne i srednje škole u Travniku.
Bosna i Hercegovina nema propise koji “prepoznaju” i uređuju oblast konzumiranja i prodaje nargile, što je trebalo biti promijenjeno zakonom o zabrani pušenja koji je Federaciji BiH usvojen prošle godine.

Iako je Zakon, u koji je trebala biti uvedena i nargila, u Parlamentu tog bh. entiteta dobio “zeleno svjetlo”, do danas nije zaživio, jer nisu usvojeni podzakonski akti, odnosno neophodni pravilnici.

“Cjenovnik za inspektore”

Šečić je i vijećnik u Općinskom vijeću Travnika, te je kako kaže, lokalnoj vlasti, koja izdaje dozvole za rad ugostiteljskim objektima, bezuspješno upućivao inicijativu za rješavanje ovog problema.

“Dobio sam odgovor da oni njima ne mogu ništa, jer imaju cjenovnik za inspekciju u kome uopće nema nargile. To je smiješno”, naveo je.

Iz Općine Travnik za RSE, pak, kažu da ne izdaju odobrenje za prodaju nargila, te da je nezakoniti rad ugostiteljskih objekata moguće prijaviti inspekciji.

Vlasnik travničkog nargila bara kaže za RSE da u njegov lokal dolaze učenici obližnje srednje škole, u čemu ne vidi ništa sporno.

“Naša politika je jedna lična, jedna nargila i tako se vodimo od početka. Kontrole su bile više puta i nismo imali problema. Roditelji su nešto pokušavali preko škole da reaguju, ali to nije ništa ilegalno i stvar je izbora”, kazao je.

Postojeći zakoni u Bosni i Hercegovini zabranjuju prodaju duhanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina.

No, s obzirom na to da nargila trenutno nije obuhvaćena nijednim zakonom, nalazi se u svojevrsnom pravnom vakuumu. Inspekcija je do sada zapečatila nekoliko nargila barova.

“Svi rade ilegalno”, tvrdi inspektor

Inspekcijski nadzor u ovoj oblasti podijeljen je između inspektorata dva bh. entiteta i deset kantonalnih inspekcija u Federaciji BiH.

Tržišni inspektori iz Uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH proteklih godina su, kako tvrde, kontrolirali i zapečatili nekoliko lokala u Sarajevu, Tuzli i Zenici, koji su gostima posluživali nargile.

Upravo se čita:  Bećirović-Baerbock: Njemačka je čvrsto uz Bosnu i Hercegovinu!

Glavni tržišni inspektor Elmir Ramić za RSE nije mogao reći koliko barova je ukupno zapečaćeno, ali je naveo da nisu imali odobrenje za trgovinu duhanskim prerađevinama.

Ramić je upozorio da nargila barovi, sudeći prema odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti Federacije BiH, uopće ne bi smjeli raditi.

“Ne mogu nikako dobiti dozvolu. Svi ilegalno rade i gleda im se kroz prste. Pojedine općine u Sarajevu izdavale su im odobrenja, iako smo mi rekli da je to protuzakonito. Rekli smo onda dajte im rješenja, a mi ćemo ih sva poništiti i zapečatiti”, kazao je.

Tokom ranijih inspekcijskih kontrola koje su, kako kaže, obavljene uz podršku Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, zaplijenjene su i ilegalno uvezene smjese za nargile.

“Nije bilo nikakve dokumentacije, a govorim o stotinama kilograma koje su zaplijenjene”, rekao je Ramić, ističući da federalna inspekcija nema dovoljno kapaciteta da se uhvati u koštac s ovim problemom i da dio posla moraju preuzeti i kantonalne inspekcije.

Za uvoz duhana za nargilu u BiH potrebne je imati uvjerenje o kvaliteti, koje izdaje nadležna inspekcijska služba, te platiti uvozne dažbine, odnosno obilježiti pakiranja akciznim markicama.

Kada je u pitanju legalni uvoz, najviše se uvozi iz Njemačke, Turske i Srbije, dok se duhan ilegalnim putevima dostavlja iz Srbije, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Iz Uprave za RSE ističu da se smjese, odnosno punjenja za nargilu, konzumiraju u velikoj količini u BiH te da, stoga, postoji i želja za pokušajem njihovog ilegalnog uvoza.

Tako je u prošloj godini oduzeto više od 570 kilograma aroma za nargilu, u vrijednosti od oko 134.000 maraka (oko 67.000 eura), dok je do kraja oktobra ove godine oduzeto nešto manje od dvije tone, u vrijednosti od gotovo 480.000 maraka (oko 240.000 eura).

Nargila barovi puni djece

Nargila barovi popularni su i među mladima u Tuzli. I u tom gradu su često otvoreni u blizini škola, a jedan od njih manje od sto metara od Srednje hemijske škole.

Direktor te škole Alija Mrkonjić kaže za RSE da je nesporno da srednjoškolci posjećuju te nargila barove, ali tvrdi da od nadležnih institucija nije zatražena nikakva intervencija.

“Puni su barovi djece i oni su najveći konzumenti. Policija i inspekcija znaju za njih i vide da se nargile prodaju i djeci mlađoj od 18. godina. Sumnjam da ikome traže ličnu kartu. Sve se vidi, ali nema nikakve reakcije”, kaže Mrkonjić.

Upravo se čita:  Slučaj u BiH: Mještani efendiji poklonili automobil za Bajram

Prijava od roditelja i škole, kako kaže, nije bilo, a kao razlog navodi strah da će se time ući u konflikt s vlasnicima lokala.

“Vrlo brzo se sazna ko je prijavio tako da nije bilo inicijative. Vjerujem da narod ne želi da se u to upušta, jer kod nas ništa anonimno i čovjek brzo doživi neugodnosti”, ističe Mrkonjić.

Upitan sastav smjesa za nargile

Bosna i Hercegovina spada među vodeće zemlje u regiji po broju konzumenata nargile. To je pokazalo i istraživanje Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz 2019. godine, prema kome nargilu konzumira 16 posto djece u dobi od 13 do 15 godina.

Istraživanje upozorava da konzumiranje nargile može dovesti do trovanja ugljen monoksidom koji se nalaze u duhanskom dimu. Dugoročne posljedice su mogući karcinom pluća, usne duplje, jednjaka i želudca.

Aida Ramić-Čatak, predstavnica Zavoda za javno zdravstvo FBiH i koordinatorica za kontrolu duhana pri Ministarstvu zdravstva FBiH, kaže za RSE da postoje pretpostavke da smjese za nargilu, koje se prodaju na tržištu u BiH, nisu prošle adekvatnu kontrolu te je upitan njihov sastav.

I ona je upozorila da Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti FBiH ne tretira nargilu kao ugostiteljsku uslugu, ali da su, unatoč tome, mnogi kafići uvrstili vodene lule u svoju ponudu.

“Većina tih objekata funkcionirala je po odobrenju načelnika općina, a samo poslovanje treba biti regulisano tim zakonom”, navela je ona.

Status nargile trebao bi biti reguliran još jednim entitetskim zakonom koji do danas nije stupio na snagu.

Nacrt zakon o ugostiteljstvu odobren je u Parlamentu Federacije BiH prije tri godine, no nikada nije usvojen u konačnom tekstu.

Njime bi trebala biti uvedena zabrana prodaje, upotrebe i posluživanja nargile maloljetnicima. Kafići bi bili obavezni da istaknu upozorenja o zabrani njene prodaje mlađima od 18, uz upozorenje da je nargila štetna po zdravlje.

“Pritisci da se nargile izuzmu iz zabrane”

Konzumiranje nargila u Federaciji BiH trebalo je, prema najavama, biti regulirano i novim zakonom o ograničavanju konzumiranja duhanskih proizvoda.

Tekst zakona koji bi trebao ograničiti pušenje u javnom prostoru i kafićima u Federaciji BiH utvrđen je još prije šest godina, a u Parlamentu tog bh. entiteta usvojen je tek 2022. godine.

Inače, zakon je u nacrtu predviđao zabranu pušenja u svim institucijama i ugostiteljskim objektima, ali je pod pritiskom javnosti usvojen u blažem obliku.

Tako se zakonska odredba o zabrani prodaje duhanskih proizvoda u objektima koji su od škola udaljeni manje od sto metara, neće odnositi na nargila barove.

Upravo se čita:  Potrošačka korpa u maju 2.950 KM, prosječna plata 1.335 KM

Prema tumačenju resornog entitetskog Ministarstva zdravstva, kafići nisu “prodavači” nargile, nego ih samo poslužuju.

“Duhan za vodenu lulu je proizvod koji se priprema za upotrebu u nargila barovima, a što se smatra uslugom ovih barova”, saopćili su iz Ministarstva za RSE.

Iz Ministarstva nije odgovoreno na konkretan upit RSE na koje objekte će se odnositi zabrana, s obzirom na to da se nargile većinom konzumiraju u barovima, a koji se nerijetko nalaze u blizini škola.

Mara Đukić, iz Odbora za zdravstvo Parlamenta Federacije, za RSE kaže kako su postojali pritisci ugostitelja da se nargila barovi izuzmu iz zabrane.

“To je apsolutno presedan. Kad ne želimo da riješimo stvari onako kako treba, onda ostavimo takvu mogućnost tumačenja. Ne prodaje se da bi se držalo u džepu, već da bi se koristilo, to se sve izvrgava nekim tumačenjem”, kaže za RSE Đukić.

Kakva je situacija u RS?

Nargila je posljednjih godina sve popularnija među mladima i u Republici Srpskoj, ali ni u tom bh. entitetu njeno konzumiranje i prodaja nisu precizirani zakonom.

One su trebale biti obuhvaćene novim entitetskim zakonom, koji predviđa potpunu zabranu konzumacije cigareta u ugostiteljskim objektima.

Nacrt tog zakon bio je na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske (RS) u februaru 2018. godine, ali je povučen na doradu.

U Bosni i Hercegovini, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ima gotovo milion pušača, među ukupno 3,5 miliona stanovnika.

Ta organizacija navodi da je BiH, sa 35,5 posto pušača druga u Evropi, iza Srbije u kojoj puši 37,6 posto stanovništva.

Kakva je bila procedura usvajanja Zakona o zabrani pušenja?

Zakon o zabrani pušenja odnosi se na duhan, duhanske i ostale proizvode za pušenje, uključujući elektronske cigarete, nargile.

Vlada Federacije BiH je prije šest godina utvrdila Nacrt zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje.

Entitetska vlada je 2019. godine utvrdila prijedlog tog zakona nakon čega ga upućuje u parlamentarnu proceduru.

Krajem aprila 2022. Zakon o zabrani pušenja je, nakon usaglašavanja, prvo usvojen u Zastupničkom domu, a onda i u Domu naroda Federacije.

U maju 2023. počela je primjena zakona, ali samo za građane, no ne i za institucije i kafiće.

Njima je dat rok od šest mjeseci, odnosno do kraja novembra, da se prilagode te da se opredijele da li će osigurati prostor za pušače ili nepušače.

U toku je izrada podzakonskog akta koji će regulisati uslove za posebne prostorije za pušenje, a kazne će se početi primjenjivati od kraja maja 2024. godine.

Pročitajte više

Izdvajamo

Izdvajamo

Kemal Malovčić: Da se pitalo Sarajevo, danas bi radio na njivi

Kemal Malovčić je jedan od najistaknutijih i najdugovječnijih pjevača narodne muzike na prostoru bivše Jugoslavije. Rođen 6. maja 1946....

Još vijesti za vas