Utorak, 16 srpnja, 2024

Pročitajte u cjelosti pismo Željke Cvijanović upućeno predsjedavajućoj Vijeća sigurnosti UN-a

Preporučeno

Vijeće sigurnosti UN-a danas će održati sjednicu na kojoj će se raspravljati o Bosni i Hercegovini, a sastanku će se putem video linka obratiti i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. U nastavku donosimo u cjelosti pismo koje je Cvijanović poslala Malti, zemlji koja predsjedava Vijećem tokom aprila.

Ekselencijo, prepoznavši ulogu vaše uvažene zemlje kao Predsjedavajuće Vijećem sigurnosti u aprilu 2024., obraćam Vam se kao srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Moja namjera je da Vam skrenem pažnju na neke kritične izazove s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, pogotovo u proteklim godinama, koji ne samo da ugrožavaju njenu funkcionalnost, već i njenu dugoročnu održivost.

Kao podsjetnik, trenutna struktura BiH uspostavljena Općm okvirnim sporazumom za mir, koji je parafiran 21. novembra, 1995. u Dejtonu i potpisan 14. decembra, 1995. u Parizu. Značaj Općeg okvirnog sporazuma ili Dejtonskog sporazuma nadilazi završetak troipogodišnjeg građanskog rata u regiji. Sporazum je također uspostavio politički sistem u BiH koji uključuje demokratske, ili konsocijacijske, mehanizme kojima se osigurava jednako učešće u političkim procesima i štiti ustavna pozicija tri titularna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka. Anex 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma sadrži Ustav BiH, definirajući je kao decentraliziranu državu koju čine dva entiteta – Republika Srpska i Federacija BiH. Opisuje jasnu podjelu moći među različitim razinama uprave i utvrđuje ovlasti bh. institucija u samo šest područja: vanjska politika, vanjska trgovina, carinska politika, financiranje institucija i vanjske obaveze BiH, kao i politike koje se odnose na vize, azil i migracije.

Međutim, gotovo od samog početka, dejtonska struktura suočava se sa značajnim devijacijama, primarno djelovanjem stranih faktora i pojedinih političkih struktura unutar BiH. To je dovelo do neodržive pravne bitke koja za cilj ima transformaciju BiH u centraliziranu i građansku dr

avu, što je trend koji je postao sve izraženiji posljednjih godina.

Upravo se čita:  Dodik promijenio ploču: RS i FBiH moraju sarađivati da bi opstala BiH

Ekselencijo, u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, pozicija visokog predstavnika u BiH uspostavljena je s primarnom odgovornosti nadgledanja implementacije civilnog aspekta sporazuma i pomaganja domaćih političkih aktera u rješavanju vanrednih problema. Prema Aneksu 10, imenovanje visokog predstavnika u BiH zahtijeva ovjeru kroz odgovarajuću rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a. Ipak, osoba kojatrenutno, evidentno lažno, svojata ulogu visokog predstavnika u BiH nije dobio takvu ovjeru Vijeća sigurnosti UN-a. Ovo jasno pokazuje nezakonito djelovanje pojedinca uz podršku manjine zemalja, bazirajući navodnu poziciju visokog predstravnika na argumentu sile. Štaviše, totalno suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu i ovlastima istaknutim u Aneksu 10, ta osoba koja lažno tvrdi da je visoki predstavnik u BiH uzurpirala je funkciju demokratski izabranih institucija u BiH i samovoljno provodi svoju volju kao legislativni instrument, zadirući u krucijalna i osjetljiva područja, od krivičnog prava do izbornog zakonodavstva. Sramotno, ovaj neizabrani i nelegitimni pojedinac je otišao tako daleko da je etiketirao bilo kakvo protivljenje njegovoj volji kroz intervencije u krivičnom zakonodavstvu kao krivični prekršaj. Ovo ne samo da podriva vladavinu prava nego prijeti da uruši demokratske institucije i izabrane predstavnike BiH, s ciljem da ih potpuno potčini samovolji ovog pojedinca.

Dejtonski ustavni okvir je suočen sa značajnim izazovima, posebno zbog statusa i djelovanjem Ustavnog suda BiH. Umjesto da služi kao zaštita za ustavni poredak i da podrži principe ustavnosti i legalnosti, ovaj sud sve više djeluje kao ‘produžena ruka’ ili sredstvo pod utjecajem visokog predstavnika i onih koji lažno tvrde da drže tu poziciju. Član 6 Ustava BiH ističe kako se Ustavni sud treba sastojati of devet sudaca: dva iz Republike Srpske, četiri iz Federacije BiH, i tri međunarodna suca, koje imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava uz konsultacije sa Predsjdništvom BiH. Dalje, uprkos Članu 6 Ustava BiH koji nudi Parlamentarnoj skupštini BiH mogućnost da ozakoni alternativnu metodu imenovanja za suce koje inicijalno imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon isteka mandata, to se nije desilo. Trenutni ‘mehanizam glasanja’ u Ustavnom sudu, kojeg čine Bošnjaci i međunarodni suci, izrabljuje se godinama kako bi se preoblikovala ustavna struktura BiH, urušavajući poziciju i ovlasti entiteta, posebno Republike Srpske. U svakom slučaju, potezi neizabranog, nelegalnog i nelegitimnog pojedinca koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik, u kombinaciji s djelovanjem Ustavnog suda s trojicom međunarodnih sudaca primarno služi tome da održi ‘protektorat’ i politiku sile, ne samo kako bi se opstruirala EU integracija BiH nego i da bi se urušila njena privilegija kao članice Ujedinjenih naroda.

Upravo se čita:  Troškovi zaštite političara u BiH prelaze dva miliona maraka: Da li su opravdani?

Ekselencijo, htjela bih istaknuti određene zloupotrebe u polju vanjske politike, posebno koje se odnose na pitanja planirana za diskusiju od ključnih UN-ovih tijela u nadolazećem periodu. Ovo uključuje Nacrt Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na Genocid u Srebrenici, koji je predviđen za sjednicu Generalne skupštine UN-a 2. maja, 2024. Prema Članu V3 Ustava BiH, Predsjedništvo BiH ima ekskluzivnu odgovornost za vanjsku poliotiku zemlje. Ipak, Predsjedništvo, koje se sastoji od tri člana – dva koja se biraju u Federaciji BiH i jedan iz Republike Srpske -se nije izjasnilo o Nacrtu Rezolucije, njeno kreiranje ili zahtjev za usvajanje. Nije usvojen službeni stav niti je napravljena formalna odluka po ovom pitanju. U suštini, uprkos nominalnom sponzoriranju od Njemačke i Ruande, uz podršku nekoliko zemalja, potezi Stalne misije BiH pri UN-u u kreiranju rezolucije, prezentiranju njenog sadržaja, i lobiranje za njeno usvajanje su nelegalni čin, koji predstavlja volju samo jedne etničke grupe unutar BiH. Uzimajući u obzir da se radi o blatantnom kršenju propisane procedure za određivanje i provođenje vanjske politike, kao i zakona BiH, htjela bih Vas obavijestiti da oni koji su odgovorni za takve poteze, uključujući šefa Stalne misije BiH pri UN-u, će se suočiti s krivičnom procedurom pred kompetentnim vlastima u zemlji. Osim toga, htjela bih Vas obavijestiti i da sam pokrenula neophodne procedure za njegovim opozivom pred Predsjedništvom BiH.

Upravo se čita:  Milorad Dodik i Dragan Čović Čović i Dodik pružili podršku Trumpu

Ekselencijo, duboko sam uvjerena da BiH može napredovati samo tako što će se striktno pridržavati ustavnih rješenja. Nadamo se da se njena europska budućnost može očuvati kroz njene demokratski izabrane institucije. Flagrantno kršenje dejtonskog ustavnog uređenja, koje se zasniva isključivo na autoritetu sile i favorizira samo jedan od tri konstitutivna naroda u BiH, vodi ka daljim podjelama i direktno prijeti budućem opstanku zemlje. U svjetlu ovog, ljubazno Vas molim za Vašu pomoć u organiziranju hitnog sastanka (Sjednice) Vijeća sigurnosti UN-a. Ovaj sastanak bi dao objektivnu ocjenu političke i sigurnosne situacije u BiH i potražio bi rješenje za neke od gorućih pitanja koja opterećuju zemlju.

Pročitajte više

Izdvajamo

Izdvajamo

Da li klima da radi stalno ili je s vremena na vrijeme treba isključiti? Evo šta kaže stručnjak

Da li je bolje da klima uređaj radi neprekidno ili je treba s vremena na vrijeme isključiti? Donosimo savjet...

Još vijesti za vas