Na godišnjem nivou prosječna neto plata veća je za 8,6 posto, dok realni rast iznosi 3,9 posto. Istovremeno, prosječna bruto plata u junu dostigla je 2.620 KM.
Najveće prosječne zarade ostvarili su zaposleni u oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti, gdje je prosječna neto plata iznosila 2.234 KM. S druge strane, najniže plate i dalje su zabilježene u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva, gdje su radnici u prosjeku primali 1.278 KM.
Rast plata zabilježen je u svim djelatnostima u odnosu na isti period prošle godine. Najizraženiji rast evidentiran je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, gdje su plate povećane za 20,4 posto. Slijede poslovanje nekretninama sa rastom od 16,1 posto te ostale uslužne djelatnosti sa povećanjem od 14,1 posto.
Inflacija usporila, gorivo i dalje glavni pokretač rasta cijena
Podaci pokazuju da su cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u junu bile niže za 1,1 posto u odnosu na maj, dok je godišnja inflacija iznosila 4,5 posto.
Najveći rast cijena zabilježen je u sektoru prijevoza, gdje su cijene povećane za 18,3 posto, prvenstveno zbog poskupljenja goriva i maziva, čije su cijene više za čak 31,3 posto nego godinu ranije.
Poskupjeli su i troškovi stanovanja za 11,8 posto, zdravstvenih usluga za 8,8 posto te usluga u restoranima i hotelima za 6,5 posto.
S druge strane, pojedine kategorije bilježe pad cijena. Odjeća i obuća pojeftinile su za 4,5 posto, uglavnom zbog sezonskih sniženja, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića niže za 1,3 posto zahvaljujući pojeftinjenju mlijeka, mliječnih proizvoda i voća.
Industrijska proizvodnja u padu
Za razliku od rasta plata, industrijski sektor nastavlja bilježiti negativne trendove.
Desezonirana industrijska proizvodnja u junu smanjena je za 0,7 posto u odnosu na maj, dok je kalendarski prilagođena proizvodnja bila manja za 6,1 posto u odnosu na juni prošle godine.
U prvih šest mjeseci 2026. godine industrijska proizvodnja pala je za 7,4 posto u poređenju s istim periodom prošle godine.
Broj zaposlenih u industriji ostao je na nivou iz maja, ali je u odnosu na juni 2025. godine manji za 3,9 posto.
Uvoz raste brže od izvoza
Vanjskotrgovinska razmjena Republike Srpske u prvih šest mjeseci ove godine pokazuje da je izvoz ostao gotovo nepromijenjen i iznosio je 2,615 milijardi KM. Istovremeno, uvoz je povećan za 7,1 posto i dostigao 3,94 milijarde KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 66,4 posto.
Samo u junu izvezeno je robe u vrijednosti od 484 miliona KM, što je osam posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je uvoz porastao za čak 18,5 posto i dostigao 714 miliona KM.
Najvažniji vanjskotrgovinski partner Republike Srpske i dalje je Srbija. U prvih šest mjeseci izvoz na srbijansko tržište iznosio je 488 miliona KM, dok je uvoz dostigao 629 miliona KM, pa je ukupna robna razmjena premašila 1,1 milijardu KM.
Najvrijedniji izvozni proizvod bila je električna energija, čiji je izvoz vrijedio 258 miliona KM. U uvozu su najveće učešće imala naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala, u vrijednosti od 311 miliona KM.