FAO indeks cijena hrane u septembru zabilježio je značajan rast, što će imati direktne posljedice na potrošače, posebno u zemljama koje ovise o uvozu. Cijene žitarica posebno su skočile, uzrokovane raznim faktorima, uključujući klimatske uvjete i logističke izazove. Ekonomisti upozoravaju na potencijalne probleme s opskrbom hrane u bliskoj budućnosti.
U septembru ove godine, FAO indeks cijena hrane iznosio je prosječno 136 bodova, što predstavlja povećanje od 1,5 posto u odnosu na august i 5,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Rastu koji je zabilježen prednjačile su žitarice, čije su cijene porasle za 5,1 posto u odnosu na august, a sada su 17,2 posto više nego u septembru 2022. godine. Osim toga, cijene svih vrsta riže povećale su se za 1,4 posto, što je posljedica rasta cijena Indica riže zbog nepovoljnih vremenskih prilika i sezonski smanjene ponude.
Za Bosnu i Hercegovinu, kretanja globalnih cijena pšenice su od posebnog značaja, s obzirom na to da zemlja uvozi oko dvije trećine pšenice koju koristi, a najčešće je uvozi iz susjednih država kao što su Srbija, Hrvatska i Mađarska. U septembru su svjetske cijene pšenice porasle za 6,3 posto, na što FAO ukazuje kao rezultat logističkih ograničenja u Crnom moru i sušne sjetve u Sjevernoj Americi. Cijene kukuruza također su zabilježile porast od 5,6 posto, usljed slabijih prinosa u Sjedinjenim Američkim Državama i smanjenog izvoza iz Brazila.
Glavni ekonomista FAO-a, Maximo Torero, istakao je kako pritisci na tržištima roba postaju sveobuhvatni. Poremećaji u Hormuškom moreuzu i na Crnom moru, u kombinaciji s klimatskim faktorima, povećavaju troškove energije, transporta i hrane. On upozorava da bi, ukoliko se trenutni trend nastavi, efekti ovih promjena mogli uskoro utjecati na cijene hrane za potrošače, posebno u zemljama koje su ovisne o uvozu hrane i energije.
Novi FAO izvještaj o ponudi i potražnji žitarica ukazuje na pad globalne proizvodnje žitarica za 2,1 posto u 2026. godini, na nešto manje od 2,98 milijardi tona. FAO je blago povećao prognozu globalne potrošnje žitarica za 2026/27. godinu, koja sada iznosi 2.966 miliona tona. Očekuje se da će svjetska trgovina žitaricama pasti za 3,5 posto u odnosu na rekordni nivo iz prethodne godine, a to uključuje i ograničenja u izvozu pšenice i kukuruza usljed poteškoća u transportu kroz Crno more.
Uz to, FAO-ov Sistem za informiranje o poljoprivrednim tržištima (AMIS) objavio je svoj mjesečni pregled tržišta, Market Monitor, u kojem se ističe kako povećani troškovi prevoza, jačanje tržišta vještačkih đubriva i stalni logistički poremećaji doprinose sve nesigurnijem tržišnom okruženju.
Pregled također naglašava jačanje fenomena El Niño, što dodatno pojačava neizvjesnost u pogledu prinosâ, posebno za rižu u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji. Prema informacijama iz izvještaja, prinosi riže tijekom El Niño epizoda obično su niži za 1,0 do 1,5 posto od očekivanog trenda, dok su prinosi pšenice i kukuruza generalno blizu uobičajenih nivoa. Prinosi soje, s druge strane, često su 1,5 do 2,0 posto iznad trenda, kako je saopćeno iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini.