Član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, Suad Arnautović, iznio je brojne prijedloge za reformu izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući uvođenje obaveznog glasanja i promjenu izbornih pragova. Arnautović smatra da bi ove izmjene mogle značajno unaprijediti organizaciju izbora i zastupljenost birača.
U razgovoru za Federalnu novinsku agenciju (FENA), Arnautović je istakao da bi trebalo razmotriti razne promjene koje bi doprinijele efikasnosti izbornog procesa. Iako su njegovi stavovi lični, on vjeruje da neka od ovih rješenja zaslužuju ozbiljnu diskusiju među donosiocima odluka.
Novine u organizaciji izbora
Arnautović je predložio da se lokalni i opšti izbori održe u istoj kalendarskoj godini, ali u različitim terminima, pri čemu bi lokalni izbori mogli biti zakazani za april, dok bi opšti ostali u prvom dijelu oktobra. Prema njegovim riječima, potrebno je obaviti sadržajnu raspravu o ovom prijedlogu kako bi se utvrdilo da li bi ovakva promjena bila korisna.
Još jedan njegov prijedlog se odnosi na aktivno i pasivno biračko pravo za mlade od 16 godina, slično modelima u Njemačkoj i Austriji. Ako bi ovaj prijedlog bio usvojen, zahtijevao bi izmjene zakonskih propisa. Također, Arnautović je sugerisao da CIK BiH imenuje članove opštinskih i gradskih izbornih komisija, te da se njihove naknade isplaćuju iz budžeta ove institucije.
Izborni pragovi i raspodjela mandata
Promjena izbornog praga i metoda raspodjele mandata također su među značajnijim prijedlozima. Arnautović je istakao da bi prelazak sa Sainte-Laguëove na d’Ontovu formulu za obračun glasova mogao pomoći u stabilizaciji političke scene u BiH. U njegovom prijedlogu, izborni pragovi bi se kretali od četiri ili pet posto za jednu političku stranku, do šest posto za koaliciju dviju stranaka, te sedam posto za koalicije od tri ili više stranaka.
Arnautović smatra da nije pravedno da politički subjekt koji predstavlja nezavisnog kandidata ima isti izborni prag kao koalicija od dvanaest stranaka, te je naglasio da ovakva rješenja neće stupiti na snagu bez odgovarajućih izmjena zakonskih okvira.
Rješavanje problema nejednakosti birača
Arnautović je također ukazao na problem nejednakosti između broja registrovanih birača u izbornim jedinicama koje biraju jednake brojeve poslanika. On je naveo primjere izbornih jedinica u Republici Srpskoj, gdje se broj birača značajno razlikuje, što može dovesti do toga da pojedini glasovi imaju različitu težinu.
Na primjer, prema njegovim podacima, u izbornoj jedinici 1b registrovano je 570.725 birača, dok u jedinici 3b broj iznosi 296.496, što daje razliku od 274.229 birača. Arnautović je naglasio da bi trebalo preispitati granice izbornih jedinica kako bi se osigurala jednake težine glasa, podsjećajući da je ovo jedno od osnovnih načela slobodnih i poštenih izbora.
Zadaci i izazovi izbornog sistema
Govoreći o centralnom biračkom spisku, Arnautović je ocijenio da postojeći podaci ne odražavaju stvarno stanje, posebno kada su u pitanju osobe s ličnim dokumentima BiH koje ne žive u zemlji. Kao moguća rješenja, on predlaže uvođenje obaveznog glasanja i izdavanje posebnih identifikacionih kartica registrovanim biračima.
Također, smatra da bi članovi biračkih odbora trebali biti javni službenici, a njihove naknade isplaćivane iz budžeta. U svrhu unapređenja izbornog procesa, Arnautović predlaže dodatno korištenje savremenih izbornih tehnologija, uključujući postavljanje kamera na biračkim mjestima.
Svi ovi prijedlozi zahtijevaju dalju stručnu i političku raspravu kako bi se utvrdila njihova izvodljivost i potreba za zakonskim izmjenama. Arnautović je naglasio da su njegovi stavovi lični i nisu službeni stav CIK-a BiH.