Srijeda, 24 srpnja, 2024

Sladić: Zašto temperature obaraju sve rekorde od sredine 2023. godine

Preporučeno

“Nije sve izgubljeno, ali vremena je generalno sve manje”, kaže bh. meteorolog Nedim Sladić.

Prva konferencija UN-a o klimatskim promjenama održana je 1995. godine u Berlinu. Od tada do danas je prošlo nešto više od 30 godina, Planeta je sve toplija, što samo pokazuje da puls akcije i ne kuca toliko snažno i da su potrebne temeljitije promjene u ponašanju najvećih ekonomija svijeta, ali ne samo njih, kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stepeni Celzijusa. No, je li takvo što uopće više moguće?

“Nije sve izgubljeno, ali vremena je generalno sve manje”, kaže bh. meteorolog Nedim Sladić.

Na globalnom nivou u toku su procesi, govori on, koji imaju za cilj ograničavanje porasta temperature zraka na nivoe koji će osigurati relativno podnošljivu budućnost, prije svega kroz obnovljive izvore energije, ali da involviranost i posvećenost ovom problemu očekivano varira od zemlje do zemlje.

Globalno zagrijavanje nije klimatski i svjetski problem čije su posljedice apstraktne, niti je 1,5 stepen Celzijusa nasumično određen broj, on je granica dozvoljenog zagrijavanja Zemlje ukoliko se ne želi svijet u kojem će milioni ljudi biti izloženi katastrofalnim poplavama, olujama i požarima na globalnom nivou.

Preći ćemo granicu od 1.5 stepeni Celzijusa

“Najpesimističniji scenariji klimatskih modela su najmanje izgledni, bliži smo svijetu, prema trenutnom stanju, koji je topliji za oko 2.5 do 3 °C do 2100. godine. Međutim, već sada je izvjesno da ćemo granicu od 1.5 °C, kojom smo se obavezali Pariškim sporazumom 2015. godine, preći već u 2024. godini, što su jasno pokazale projekcije Britanske meteorološke službe objavljene krajem 2023. godine, u velikoj mjeri potpomognute utjecajem El Nino fenomena u prvom kvartalu godine. Međutim, Pariškim sporazumom, koji smo usvojili u junu 2021. godine, obavezali smo se u smanjenju emisija CO2 za 66% do 2050. godine”, kaže Sladić napominjući kako i u ovom kontekstu najmanji učesnici plaćaju najveću cijenu onih najmoćnijih.

Upravo se čita:  Putna apoteka: Šta stručnjaci savjetuju za ponijeti na put

“Bosna i Hercegovina je samo mala kapljica vode u cijelom okeanu kada je riječ o emitovanim emisijama stakleničkih plinova, međutim zbog moćnih sila može plaćati cijenu, s obzirom na to da se zajedno sa Indijskim okeanom nalazi u najranjivijoj zoni”, kaže Sladić.

Prošla godina klasificirana je kao najtoplija godina još od 1850. godine, s prosjekom temperature od 14,98°C širom svijeta. Ovaj nimalo optimističan trend nastavljen je i u 2024.godini. Tokom januara i februara temperatura je na globalnom nivou povećana za 0.5 stepeni Celzijusa u odnosu na iste mjesece 2023. godine.

„U proljeće 2023. godine okončana je, vijekom trajanja rijetka, trogodišnja faza prirodnog klimatskog fenomena La Nine, zadužena za niže površinske temperature centralnog i istočnog Pacifika od prosjeka. Hladnije vode Pacifika diktirale su globalnu temperaturnu sliku u periodu od 2020. do 2023. godine, kao i distribuciju padavinskog režima u tropskim područjima. Hladnu, međugodišnju i prirodnu oscilaciju koja se ciklično javlja u periodu između 2 i 7 godina, zamijenile su toplije površinske vode pomoću tzv. Ekmanovog procesa, formirajući topli jezičak uz obale Perua, što je potpis El Nino fenomena (ili, kako ga još zovu, Dječaka), dok se hladnije vode povlače prema zapadu tzv. upweling procesom (tj. podizanje dublje, nutrijentima bogatije hladne vode)“, kaže Sladić za Forbes BiH.

Upravo se čita:  Nema ih ni za lijeka: Građani čekaju po dva mjeseca na majstora

Također, dodatni podsticaj na globalno rekordno visoke temperature, pojašnjava on, su i ostale vodene površine, pri čemu se u proteklih šest mjeseci naročito isticao Atlantik koji je bio znatno topliji od uobičajenih vrijednosti.

„U junu 2023. godine, uz obale Irske i UK zabilježen je tzv. marinski toplotni val koji je poprimio ekstremne razmjere. Spojeni učinak i povratna sprega suhog tla i toplog mora utjecao je i na smanjeno ohlađivanje zraka, zbog čega je Velika Britanija oborila rekord za najtopliji juni od početka mjerenja. Drugim riječima, vjetrovi koji bi dolazili s Atlantika ne bi bili niti približno svježiji u odnosu na normalne okolnosti, što je čuvalo temperature zraka iznad prosjeka“, govori on i podsjeća na sličan efekat mjesec kasnije u zapadnom Sredozemlju kada su temperature mora bile za 3 do 5 °C toplije od uobičajenih, te su se u velikoj mjeri odrazile na izrazito visoke temperature zraka na području juga Italije.

„Topla mora glavna su odrednica ove priče koja utječu da period juni-decembar 2023. bude upamćen po brojnim rekordima. Dodatni šlag na tortu su i sve veće koncentracije stakleničkih gasova, prije svega CO2 i CH4, koje doprinose zagrijavanju nižih slojeva atmosfere apsorpcijom dijela primljene energije i emitovanjem infracrvenog zračenja od Zemljine površine, te veće hlađenje gornjih nivoa, pri čemu, prema relaciji Clausius-Clapeyron, imamo 6 do 7 posto više vodene pare u atmosferi za porast temperature zraka od 1 °C. S obzirom na to da mora čine više od dvije trećine naše planete, čitav energetski budžet zavisi uveliko od vodenih površina zbog visokog specifičnog toplotnog kapaciteta – odnosno sporijim gubitkom toplotne energije“, ističe on.

Upravo se čita:  Svašta im pada na pamet: Iz BiH u Hrvatsku švercovao 38 kilograma živih rakova, pa zaradio krivičnu prijavu

Sve će se odraziti na ljeta

“Klimatske promjene nisu se pojavile odjednom, one su prisutne još od daleke prošlosti i nju izučava palaeoklimatologija; postojale su, postoje i postojat će. Međutim, iako je promjena klime normalan proces, utjecaj čovjeka na prirodu nemjerljivo pokazuje koliko se stvari mijenjaju u nepovoljnom smjeru. Priroda će uvijek tražiti balans, energetski ekvilibrijum, a svaki disbalans odgovara pojačanju frekvencije, ali i intenzifikaciji vremenskih ekstrema da bi ravnoteža Zemlje se uskladila.

Globalno, ponovo se vraćamo na porast temperature zraka od 1 °C, koji na prvu možda ne zvuči mnogo, ali ako uvidimo da više toplotne energije znači i više vodene pare i oborive vode, jače, neravnomjerno raspoređene padavine u kratkom vremenskom intervalu, balans na drugom dijelu svijeta tražit će se u izraženijoj suši. Kao i u pogledu temperatura – više toplotne energije utjecat će na povećanu frekvenciju toplotnih valova. Sve će se ovo odraziti na ljeta sa sve učestalijim i dugotrajnijim velikim vrućinama širom planete Zemlje”, kaže Sladić i dodaje:

Postojeće politike obnovljivih izvora energije, pogotovo vjetrene i solarne energije daju ohrabrujuće rezultate, ali će većina ishoda ipak direktno zavisiti od globalnih sila i njihovog ukupnog doprinosa smanjenju koncentracija stakleničkih gasova, u prvom redu Kine i Amerike. Prema tome, zajednički rad i shvatanje problema sa kojim se suočavamo je ključno.

Pročitajte više

Izdvajamo

Izdvajamo

Cijena lampe koju je postavila Karić na Baščaršiji iznosi 19.750 KM + PDV

Svijetleća instalacija, odnosno Sarajevski dijamant, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, zapravo je novi brend domaće firme Metallon...

Još vijesti za vas