Američki State Department izrazio je opredijeljenost Sjedinjenih Američkih Država za partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom s ciljem diversifikacije energetskog sektora. Ova inicijativa ima potencijal donijeti prosperitet svim građanima BiH, posebno kroz projekt gasovoda Južna interkonekcija, koji će proširiti i diversifikovati snabdijevanje energijom.
U odgovoru Ureda za odnose s javnošću State Departmenta istaknuto je da Južna interkonekcija predstavlja prioritet američke vlade već tri administracije, čime će se osigurati veća kontrola nad snabdijevanjem energijom u BiH. Ovaj gasovod omogućiće pristup prirodnom gasu zasnovanom na tržišnim uslovima i smanjiti zavisnost od jednog, nepouzdanog izvora.
“Izvoz energenata iz SAD-a centralni je stub naše ekonomske saradnje sa evropskim partnerima”, navode iz State Departmenta. Oni su dodali da SAD posjeduje resurse koji će pomoći Evropi da se oslobodi zavisnosti od ruske energije i podstakne ekonomski rast. Američke kompanije, prema njihovim tvrdnjama, spremne su preuzeti inicijativu čak i kada to drugi ne učine.
Trenutno, Bosna i Hercegovina sav gas uvozi iz Rusije. U aprilu ove godine, BiH i Hrvatska potpisale su međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji, čiji je cilj diversifikacija pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom te jačanje sigurnosti opskrbe u BiH, koja se trenutno oslanja na jedan izvor.
Planirano je da Južnu interkonekciju izgradi firma “BH Gas”, no promjenom zakona taj zadatak je dodijeljen američkoj kompaniji “AAFS”. Ova situacija otvorila je pitanja o transparentnosti ugovora i procesa, o čemu je ranije pisao portal Detektor. Vijeće ministara BiH zakazalo je sjednicu za četvrtak, 30. juli, na kojoj će se po prvi put razmatrati nacrt sporazuma između BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji.
U skladu s tim, u SAD-u je trenutno na razmatranju zakon o sankcionisanju Rusije koji je predložio senator Lindsey Graham, a podržao predsjednik SAD-a Donald Trump. Ovaj zakon usmjeren je na rusku ratnu ekonomiju i uključuje carinu od 500 posto na uvoz iz zemalja koje trguju ruskom energijom te blokade viza i imovine za rukovodstvo.
Ekonomski stručnjak Igor Gavran naglašava da su ekonomske veze Bosne i Hercegovine sa SAD-om minimalne, te da bi sankcije imale malo ili nimalo direktnog utjecaja na našu zemlju. On ističe da je Rusija trenutno najpouzdaniji i najjeftiniji izvor gasa te da prekid tog uvoza nije opcija.
Adnan Huskić, profesor s Političkih nauka i međunarodnih odnosa na Sarajevskoj školi nauke i tehnologije, ukazuje na to da sankcije koje su namijenjene većim akterima mogu imati utjecaj i na BiH. On dodaje da će usvajanje zakona o sankcijama direktno ubrzati procese vezane za Južnu interkonekciju, s obzirom na to da još ništa nije urađeno od usvajanja Zakona o tim pitanjima u Federaciji BiH.
Huskić zaključuje da je teško procijeniti konkretne efekte na BiH, dok se situacija ne stabilizira i ne pojave jasne indikacije o stanju u vezi s ruskim gasom.