Studija koja je analizirala podatke iz Čikaga pokazala je da porast temperature utječe na povećanje broja pacijenata u hitnim službama. Tokom velikih vrućina, zabilježen je rast slučajnih ranjavanja vatrenim oružjem, problema sa bubrezima i mentalnim zdravljem povezanih sa marihuanom. Ovi rezultati ukazuju na ozbiljnost zdravstvenih problema izazvanih ekstremnim vremenom.
Istraživači Medicinskog fakulteta Univerziteta Nortvestern analizirali su podatke o 916.404 posjete bolničkim hitnim službama i urgentnim centrima u Čikagu od 2011. do 2023. godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi obrasce u pojavi bolesti i povreda kada temperatura dostigne 33,7 stepeni Celzijusa ili više. Tokom velikih vrućina, zabilježen je porast više od deset širih kategorija povreda i bolesti, uključujući i one koje ljudi obično ne povezuju s visokim temperaturama, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Science Advances.
Iako se studija fokusirala na Čikago, nezavisni stručnjaci napominju da ona ukazuje na potcijenjene zdravstvene probleme i rastuće troškove koji utječu na veliki dio svijeta, koji se suočava s globalnim zagrijavanjem. „Zvuk grada je zvuk ambulantnih kola“, kazao je dr. Abel Ko, jedan od vodećih autora studije i profesor interne medicine na Univerzitetu Nortvestern. „Kada su dani vreli, jednostavno znate da će biti više posla u hitnoj službi“, dodao je.
U studiji je utvrđeno da je učestalost nekih zdravstvenih problema tokom vrućina bila dvostruko ili trostruko veća, dok je broj slučajnih ranjavanja vatrenim oružjem porastao više od 30 puta u poređenju s danima kada je temperatura bila niža od 33 stepena. Podaci su takođe pokazali povećanje neodređenih povreda nastalih usljed napada.
Istraživači su pronašli povezanost između visokih temperatura i određenih zdravstvenih problema, ali dr. Ko naglašava da to ne dokazuje uzročno-posljedničku vezu. „Znamo da toplotni talasi postaju sve češći, intenzivniji i traju duže“, izjavio je koautor studije Danijel Horton, klimatolog s Univerziteta Nortvestern. „Ovakva studija pokazuje da ti toplotni talasi imaju stvarne posljedice po ljude, ne samo kada je riječ o verovatnoći smrtnog ishoda, već i obolevanja.“
Dr. Koci je istakao da studija šalje važnu poruku javnosti: „Nemojte čekati da se pojave simptomi toplotnog udara da biste vrućinu shvatili ozbiljno. Ako imate hronično oboljenje – bolest bubrega, multiplu sklerozu ili probleme s venama – dane ekstremnih vrućina posmatrajte kao razlog za dodatni oprez.“
Mnoge bolesti čija je učestalost rasla tokom vrućina bile su povezane s bubrezima i urinarnim sistemom. Problemi sa kožom su poznati ljekarima, ali se često zanemaruju u literaturi koja nije namijenjena medicinskim stručnjacima. Kada je riječ o problemima s mentalnim zdravljem povezanim s marihuanom, dr. Ko upozorava da ljekari znaju da kada je organizam „pod fiziološkim stresom, neki lijekovi i supstance mogu imati jače dejstvo“, čime se naglašava potreba za oprezom pri korištenju određenih supstanci tokom vrućina.
I dok su kardiovaskularni problemi u drugim studijama često povezivani s vrućinom, ovo istraživanje nije zabilježilo nagli rast tokom ekstremno toplih dana. To se objašnjava time što ljudi s kardiovaskularnim tegobama često imaju i druge probleme koji utječu na evidentiranje dijagnoza. Dehidracija ili promjene u ravnoteži tečnosti mogu doprinijeti kardiovaskularnim oboljenjima, navela je doktorka Hauard.