NASA je objavila novi snimak svitanja na Marsu, snimljen od strane rover Kjuriositi, koji nudi rijedak uvid u jutro na Crvenoj planeti. Ovaj fascinantni prizor pokazuje prve zrakove Sunca koji obasjavaju stjenovite vrhove i grebene koji su stari milijardama godina, dok rover nastavlja svoja istraživanja. Kjuriositi je na Mars sletio 2012. godine i od tada istražuje geološke karakteristike ove daleke planete.
NASA-ina misija Kjuriositi započela je 2012. godine s slijetanjem u krater Gejl, u blizini ekvatora Marsa. Od 2014. godine, rover se penje uz planinu Šarp, koja se uzdiže na visinu od oko pet kilometara. Novi snimak, uhvaćen kamerom Mastcam, zabilježen je sat nakon izlaska Sunca, a na njemu se mogu vidjeti litice i stijene oblikovane vjetrom kroz milijarde godina.
Stjenoviti vrhovi
Svijetli stjenoviti vrhovi u daljini izazvali su posebnu pažnju naučnika. Prema riječima Ešvina Vasavade iz NASA-ine Laboratorije za mlazni pogon, riječ je o sloju stijena koji se razlikuje od onih koje je rover ranije istraživao. Naučnici smatraju da je materijal prvobitno bio sediment koji je nanosio vjetar, moguće pijesak ili pepeo nastao tokom vulkanskih aktivnosti.
Nakon procesa cementiranja, vjetar je tokom milion godina oblikovao površinu ovog sloja, stvarajući grebene poznate kao jardanzi. Ovaj sloj smatra se starim oko tri milijarde godina i proteže se približno 16 kilometara duž sjeverozapadnog dijela planine Šarp.
Visinske razlike
Istraživači vjeruju da sloj jardanza nije dio neprekinutog niza stijena koje čine planinu Šarp, već da je nastao kasnije, nakon erozije starijih slojeva. Kjuriositi je savladao više od kilometra visinske razlike, što predstavlja najveći visinski korak koji je neki rover do sada postigao na Marsu.
Analizirajući različite slojeve planine Šarp, naučnici pokušavaju rekonstruisati prošlost Marsa. Ovi slojevi čuvaju tragove vremena kada su ovim područjem tekli potoci i postojala je jezera, u periodu kada je Zemlja bila znatno toplija i vlažnija nego danas.
Narandžasto nebo
NASA očekuje da bi Kjuriositi mogao stići do područja jardanza tokom 2027. ili 2028. godine. Tada će roverovi instrumenti imati priliku detaljno analizirati sastav stijena i dodatno osvijetliti geološku prošlost Crvene planete. Vasavada je prizor sa Marsa uporedio s putovanjem kroz Dolinu spomenika u Arizoni.
Međutim, neobično narandžasto nebo i plavičasti tonovi svitanja jasno podsjećaju da je ovaj spektakularni pejzaž snimljen na drugoj planeti, pružajući jedinstveni pogled na ljepotu i misteriju Marsa.