Medicinske sestre i tehničari u Federaciji BiH uskoro bi mogli biti obvezni prolaziti specijalizacije prema potrebama zdravstvenih ustanova kako bi mogli obavljati svoj posao. Riječ je o usvajanju dobrih praksi organiziranog sistema sestrinskog obrazovanja iz drugih zemalja, a sve u skladu sa smjernicama EU-a.
Naime, u okviru projekta “Jačanje sestrinstva u BiH”, koji se u Bosni i Hercegovini u saradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva provodi unatrag desetak godina, uz finansijsku podršku vlade Švicarske, a posredstvom provedbene jedinice FaMl, tokom 2022. godine kroz komponentu 3 projekta “Javno obrazovanje u sestrinstvu” provedena je procjena potreba za specijalizacijama medicinskih sestara.
Tim istraživanjem dobiveni su odgovarajući rezultati, kao i zaključci glede definiranja, organiziranja i provedbe specijalizacija za sestrinstvo u Federaciji BiH.
– Istraživanje upućuje na to da je planiranje specijalizacija medicinskih sestara i tehničara u Federaciji BiH nužno. Također je istaknuto kako je jednako važno definirati vrste specijalizacija koje su potrebne te ko će provoditi specijalizacije, hoće li to biti obrazovne institucije (fakulteti zdravstvenih studija) ili klinički centri ili pak kombinacija. Nadalje, istraživanje upućuje na to kako je važno imati jedinstven nastavni plan i program usklađen prema smjernicama EU-a te se ugledati na zemlje koje imaju dosadašnju dobru praksu.
Sistem sestrinskog obrazovanja u Federaciji BiH zastupljen je na četverogodišnjem srednjoškolskom obrazovanju, preddiplomskom obrazovanju (stručnom ili sveučilišnom) te diplomskom obrazovanju (magistarski studij), ali u nekim zemljama prisutne su i horizontalne edukacije u obliku specijalističkih smjerova – naveli su iz Federalnog ministarstva zdravstva.
– Inače, nivo obrazovanja opisuju se jasno određenim kompetencijama i potrebom na tržištu rada. Ako se bude odstupalo od ove dobre prakse, moguće je da u daljnjoj budućnosti imamo problem s hiperprodukcijom specijalista te kompetencijama između različitih obrazovanja medicinskih sestara i tehničara, a samim tim i problem s nostrifikacijom, tj. priznavanjem diploma između država, što može činiti veliki problem medicinskim sestrama i tehničarima koji migriraju – upozorili su iz resornog ministarstva.
Prema rezultatima spomenutog istraživanja, od ukupno 45 anketiranih ustanova, njih 55,6% smatra da postoji potreba za specijalizacijama, dok se preostalih 44,4% izjasnilo da u njihovim ustanovama ne postoji potreba za specijalistima.
Pregledom izjašnjavanja ustanova o potrebnim pojedinačnim specijalizacijama najizraženije su potrebe u području sestrinstva u zajednici, nakon čega slijede specijalizacije u području zdravstvene njege u obitelji i palijativnoj njezi te mentalnom zdravlju i pedijatriji.
– Na nivou sekundarne zdravstvene zaštite četvrtina anketiranih ustanova ne iskazuje potrebu za medicinskim sestrama specijalisticama u odnosu na 75 posto onih koje smatraju specijalizacije potrebnim.
Sestrinska profesija
Najizraženija je potreba za specijalistima zdravstvene njege u obitelji, zatim palijativnoj njezi, u pedijatriji te na internom odjelu. Također, uočava se izraženija potreba za specijalistima u onkologiji i hitnim stanjima – naveli su iz Ministarstva zdravstva FBiH.
Kada je riječ o ustanovama primarne zdravstvene skrbi, gotovo podjednak broj njih specijalizacije smatra potrebnim kao i nepotrebnim. Prema tvrdnjama Federalnog ministarstva zdravstva, rezultati istraživanja upućuju na činjenicu da je u Federaciji BiH neizbježno razviti sestrinsku profesiju u kontekstu specijalizacija na temelju primjera dobre prakse iz inozemstva, gdje većina zemalja u razvijenom svijetu ima razvijene specijalizacije medicinskih sestara i tehničara, kao i pravnu osnovu za uvođenje specijalizacija za sestrinstvo. Jedan od prvih koraka prema ostvarenju ovog cilja je formiranje sestrinske komore na razini FBiH, do čega još uvijek nije došlo.