Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 1992–1995., istaknula je da je Komitet UN-a protiv torture već 2017. godine pozvao Bosnu i Hercegovinu da osigura zaštitu, reparaciju i ostvarivanje prava žrtava torture. Devet godina kasnije, Kaloper naglašava da su mnoge od tih preporuka ostale neispunjene, postavljajući pitanje o obavezama države prema žrtvama.
Izvršna predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 1992-1995. kazala je: “Danas moramo jasno reći: Bosna i Hercegovina nije ispunila svoje obaveze prema žrtvama torture.” Kaloper je objasnila da tortura ne prestaje trenutkom kada završavaju sukobi, te da njene posljedice osjećaju hiljade žrtava širom BiH. Istaknula je bolnu činjenicu da ni nakon više od tri decenije žrtve nemaju riješeno statusno pitanje, niti propisani zakon koji bi im omogućio ostvarenje prava garantovanih domaćim i međunarodnim pravom.
“Preumorni smo. Da li će gospoda u ovim institucijama, koja primaju novac, konačno shvatiti da vrijeme nije na strani žrtava, da žrtve umiru, a od države nisu dobile ni ‘p’ od pravde?”, upitala je Kaloper. Hari Hamzić, stručni savjetnik u Odjelu za vršenje poslova Preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, nečovječnih ili ponižavajućih postupaka, naglasio je važnost datuma u kalendaru koji se ne smije pretvoriti u formalnost.
Hamzić je rekao da je tortura najgrublji napad na ljudsko dostojanstvo, koji ostavlja trajne rane na tijelu i duši preživjelih, te da BiH nosi duboke ožiljke takve okrutnosti. Podsjetio je da je BiH preuzela međunarodne obaveze, među kojima su UN-ova Konvencija protiv torture i Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena. Ovi dokumenti obavezuju na aktivnu prevenciju, nadzor i hitno postupanje prema preporukama zaštitnih tijela, ali, kako je Hamzić istakao, tranzicijska pravda u zemlji još uvijek nije ostvarena.
Na kraju, Rejhana Dervišević, članica Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, ukazala je na odgovornost institucija da osiguraju da žrtve torture ne budu zaboravljene. “Njihova prava nisu pitanje političke volje, već pitanje poštivanja međunarodnih standarda ljudskih prava”, kazala je Dervišević.
Ivanka Taraba, predstavnica Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, također je naglasila da će se institucija zalagati za ostvarivanje prava žrtava kroz međunarodni rad i saradnju s nevladinim organizacijama, kako bi se donijela strateška i zakonska rješenja koja će riješiti status žrtava torture. “Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj su još uvijek vidljivi tragovi rata i koja se suočava s dugotrajnim procesom obnove materijalnih, moralnih i duhovnih vrijednosti”, zaključila je Taraba.