Ustavni sud BiH potvrdio je usklađenost Krivičnog zakona s Ustavom, odbacivši prijedlog 32 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske o njegovoj neustavnosti. Ova odluka dolazi nakon nametanja izmjena zakona od strane bivšeg visokog predstavnika Christian Schmidta, kojim su uvedene nove krivične odredbe prema funkcionerima koji ne poštuju odluke visokih predstavnika. U prošloj godini, Milorad Dodik je osuđen zbog nepoštivanja istih odluka.
U saopćenju Ustavnog suda BiH istaknuto je da su spornu odredbu Krivičnog zakona i Zakona o izmjenama i dopunama ovog zakona poslanici Narodne skupštine RS-a smatrali neustavnim. Međutim, Ustavni sud je utvrdio da su te odredbe, prema Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpuno usklađene sa valjanim pravnim normama. Sud je naglasio da su “osporene odredbe dostupne, određene i predvidljive”, te da propisana krivičnopravna zaštita služi legitimnim ciljevima očuvanja vladavine prava i funkcioniranja pravnog poretka u Bosni i Hercegovini.
U julu 2023. godine, bivši visoki predstavnik Christian Schmidt donio je odredbe koje se odnose na neizvršavanje odluka, čime je pokušao osigurati poštovanje pravnog sistema. Ova reforma je uslijedila kao odgovor na niz odluka Narodne skupštine RS-a koje su ignorirale prethodne presude Ustavnog suda i odluke visokog predstavnika.
Prema novom članu Krivičnog zakona BiH, svi funkcioneri, od državnog do lokalnog nivoa, koji se ne pridržavaju ili sprečavaju izvršenje odluka visokog predstavnika, rizikuju zatvorsku kaznu od najmanje šest mjeseci do pet godina. Ova mjera ima za cilj osiguranje pravnog okvira i poštovanje odluka vlasti.
Apelaciono vijeće Suda BiH u augustu 2022. godine potvrdilo je presudu Miloradu Dodiku, tadašnjem predsjedniku Republike Srpske, koji je zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika osuđen na godinu zatvora. Osim njega, Miloš Lukić je bio optužen, ali je oslobođen krivice po istim osnovama.
Prema informacijama iz Suda, Dodik je bio kriv zbog pokušaja nastavka zakonodavnog postupka dok je bio svjestan da su obustavljene odluke visokog predstavnika, koje su se odnosile na slične zakonske izmjene. Od 1. do 9. jula 2023. godine, preduzimao je aktivnosti koje su dovodile u pitanje vladavinu prava.