Ponedjeljak, 27 svibnja, 2024

Vatrogasci apeluju: “Neočišćen dimnjak je kao tempirana bomba!”

Preporučeno

Pune ruke posla baš u ovom periodu ima Nedeljko Neđo Milić, dimnjačar iz Prnjavora, koji kaže za “Nezavisne novine” da se povećala svijest kod građana o održavanju dimnjaka minimalno jednom godišnje.

Zvanična sezona grijanja počinje za nekoliko dana i dok većina građana uveliko razmišlja o nabavci ogrjeva, mnogi zaboravljaju da je potrebno provjeriti ispravnost električnih instalacija i očistiti dimnjak.

Upravo je neredovno održavanje dimnjaka i instalacija jedan od glavnih uzroka požara, tako da vatrogasci širom BiH apeluju na građane da se odgovorno ponašaju i grijnu sezonu dočekaju bez problema i bespotrebnog rizika.

Slaven Pjetlović, starješina Teritorijalne vatrogasne jedinice Derventa, rekao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su tokom prošle godine imali 16 požara prouzrokovanih neodržavanjem dimnjaka, dok je do marta 2023. godine došlo do 10 požara zbog njihovog neodržavanja.

“Kako se približava grijna sezona, prije nego što se stavi u upotrebu grijanje, neophodna je provjera i čišćenje instalacija za odvođenje dima, dimnjaka, kao i grijnih uređaja kako je to propisano Zakonom o zaštiti od požara, najmanje jednom godišnje prije početka ili kraja grijne sezone. Nažalost, svjedoci smo česte pojave požara u dimnjacima, i to svake godine za vrijeme sezone grijanja. To predstavlja veliku opasnost i zato apelujemo na sugrađane da angažuju ovlašćene osobe za održavanje dimnjaka, koji će potvrditi ispravnost instalacija i uređaja koji se koriste za grijanje”, kazao je Pjetlović.

Napominje da je najčešći uzrok požara sagorijevanje čađi koja se nakuplja u dimnjacima, pri čemu se razvija visoka temperatura koja prouzrokuje pucanje samih dimnjaka, ako nisu rađeni po standardima.

“Tada dolazi do prodora dima i otvorene vatre u prostorije, što prouzrokuje dalje širenje i razvijanje požara. Takođe, veliku opasnost predstavljaju dimnjaci koji nemaju vrata dimnjaka i slijepe rozete, zatim ako dimnjaci nisu udaljeni minimalno 30 centimetara od zapaljivih elemenata, plafonskih konstrukcija, prozorskog okna. Bitno je napomenuti da je zabranjeno zatvaranje dimovodnih kanala limom, opekom ili drugim materijalom, dok se strogo zabranjuje vođenje antenskih ili elektrokablova preko njih. Ako dođe do požara na njima, potrebno je zatvoriti cugove i smanjiti vatru. Naši građani treba da znaju i da je strogo zabranjeno gašenje zapaljenog dimnjaka vodom”, objašnjava Pjetlović.

Upravo se čita:  Meteorolog Krajinović objavio prognozu: Kakvo nas vrijeme očekuje do kraja mjeseca

Dodaje da je prije grijne sezone potrebno voditi računa da ne dođe do preopterećenja električnih instalacija zbog broja električnih potrošača.

“Potrebno je izbjegavati veći broj produžnih kablova i uređaja koji raspoređuju električnu energiju, kao i voditi računa o skladištenju energenata koji mogu da izazovu požar ili eksploziju. Iz tog razloga je zabranjeno skladištenje ogreva u blizini objekata, potkrovljima objekata, pristupnih puteva, puteva za evakuaciju, hidranata”, kazao je starješina derventskih vatrogasaca.

Sličnu poruku ima i Dragan Miladinović, starješina Teritorijalne vatrogasne jedinice Prnjavor, koji je za “Nezavisne novine” potvrdio da je i u Prnjavoru u toku prošle godine bilo 16 požara na dimnjacima.

“U ovoj godini, do današnjeg dana, imali smo ukupno četiri požara na dimnjacima. Ako uporedim isti period ove i prošle godine, znatno je manji broj požara, tako da je vjerovatno i svijest kod građana o održavanju i čišćenju dimnjaka i provjeri instalacija podignuta na viši nivo. Svakako da je preporuka da građani najmanje jednom godišnje, a po potrebi i više puta pregledaju i očiste dimnjake, i da to urade stručna lica, kako ne bi došlo do požara u dimnjaku, koji se iz tog manjeg požara može proširiti i na tavanske prostore i napraviti požar velikih razmjera”, kazao je Miladinović i poručio građanima da povedu računa i o elektroinstalacijama, jer je uvijek bolje preventivno djelovati i spriječiti moguću katastrofu koja bi mogla ugroziti ljudske živote i imovinu.

Upravo se čita:  Munira Subašić najavila tužbu protiv Nenada Stevandića: "Garantujem mu životom da ćemo i protiv njega donijeti presudu"

Pune ruke posla baš u ovom periodu ima Nedeljko Neđo Milić, dimnjačar iz Prnjavora, koji kaže za “Nezavisne novine” da se povećala svijest kod građana o održavanju dimnjaka minimalno jednom godišnje.

“Međutim, svi čekaju zadnji momenat pred sezonu grijanja. Sad trenutno na spisku imam oko 500 odžaka i 70 peći, ali oni su na čekanju, tako da sam preopterećen poslom. Zanimljivo je da bude perioda ljeti kada imam viška vremena, a preporučljivo je da se već u maju, čim se prestane ložiti, očiste dimnjaci, pripreme se peći, podmazuju, sve to bi trebalo raditi čim se završi grijna sezona. Sve zavisi od toga šta se loži i koliko se loži. Imate male peći koje potroše tri, četiri metara drva u toku sezone, dok imate i peći za centralno grijanje koje mogu da potroše i 25 do 30 metara drva, a tad treba čak i do tri puta pristupiti čišćenju. Na svakih 10, 12 metara drva potrebno je jednom očistiti peć i dimnjake”, objašnjava dimnjačar Neđo.

I njegov kolega u Derventi, dimnjačar Mirko Plavšić, smatra da treba animirati ljude da o dimnjacima brinu tokom čitave godine.

Upravo se čita:  Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za mart 2024. godine iznosi 1.335 KM

“Zimska je sezona pred nama, ali sa poslom je još sve tanko. Ljudi čiste nekim improvizovanim četkama po dimnjacima, a kada to zaglave, onda zovu mene da ja probleme rješavam. Narod je neodgovoran, jer potrebno je jednom godišnje da stručnjak očisti dimnjak kako propisi nalažu. Zgrade bi trebalo da se čiste dva puta, a ima ljudi koji ne žele nijednom. Ima naroda koji redovno čisti, a trebalo bi i vatrogasci i mediji više da urgiraju i pojasne narodu zašto je opasno kada se ne čiste dimnjaci”, smatra Plavšić.

Kako kaže, u svojoj dugogodišnjoj karijeri očistio je mnoge dimnjake, a pamti jedan koji nije čišćen i duže od 20 godina.

“To je opasnost kao tempirana bomba, ali ljudi toga nisu svjesni, dok se, nažalost, požar ne desi. Čak i ako ne dođe do požara, čađ i sve ono što ostane u dimnjaku ili šporetu preko ljeta ulazi u prostorije i ljudi to udišu kada borave u tim prostorijama, i kada spavaju, i nisu svjesni svih problema koje neodržavani dimnjaci mogu prouzrokovati”, objašnjava Plavšić, koji čišćenje dimnjaka naplaćuje od 35 do 40 KM.

Za devet mjeseci 2023. godine Vatrogasno-spasilačka brigada Banjaluke je 25 puta intervenisala zbog požara na elektroinstalacijama, te 37 puta na dimnjacima.

U 2022. godini pripadnici Vatrogasno-spasilačke brigade intervenisali su 23 puta zbog neispravnih elektroinstalacija, a imali su i 51 intervenciju zbog požara na dimnjacima.

“Najčešći uzroci požara na dimnjacima su nataložena čađ, zapaljive čestica sagorijevanja u dimnjaku, kao i loše urađen dimnjak”, saopštili su banjalučki vatrogasci.

Izdvajamo

Izdvajamo

BHRT danas gasi 15 emisija, iz FTV-a im se obratili pismom

Usljed krize javnih servisa Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) danas ukida 15 emisija iz svog programa, a neke emisije...

Još vijesti za vas