Ima već 25 dana da se diskretna američka prva dama nije pojavila pred kamerama pa njezino produženo izbivanje iz javnosti nakon operacije “benignog” problema s bubregom izaziva i najluđe teorije.
Vrativši se iz bolnice prije više od dvije sedmice, trebala je u ponedjeljak sa suprugom Donaldom Trumpom predsjedati primanjem u čast porodice američkih vojnika poginulih u borbi. No, ni tamo nije bio dopušten pristup novinarima.
Tako dugi izostanak “rijedak je”, ističe Katherine Jellison, historičarka sa sveučilišta Ohio.
Glasine i pošalice sve su brojnije otkad je u nedjelju objavljeno da Melania Trump (48) neće pratiti supruga na G7 krajem sedmice u Kanadi, ni na historijsko samitu u Singapuru sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom 12. juna.
Čak i za prvu damu koja jako drži do svoje nezavisnosti, iznenađuje propuštanje toliko važnih događaja. Tim više što je do objave došlo za vikend već obilježen njezinim primjetnim odsustvom iz predsjedničke rezidencije u Camp Davidu gdje se okupio dobar dio porodice Trump.
Je li možda bila na operaciji estetske hirurgije? Je li se vratila u New York? Živi li s roditeljima u Washingtonu jer ne može podnijeti supruga? Surađuje li s posebnim tužiteljem na istrazi ruskog dosjea?
Toliko neobičnih pretpostavki da im se Melania Trump narugala u srijedu na Twitteru.
“Vidim da mediji rade prekovremeno i špekuliraju o mjestu na kojem se nalazim i o tome što radim. Bez brige, ovdje sam u Bijeloj kući s obitelji, jako se dobro osjećam i teško radim za američki narod i djecu!”
S obzirom na to da je sličan rječnik jako dobro poznat, mnogi sumnjaju da je tvit zapravo napisao Donald Trump.
Otada, više se nije čulo ništa.
“Zapanjena sam kako je gospođi Trump to uspjelo u 21. stoljeću”, kaže Jellison.
Pošto prvu damu na tu dužnost nije izabrao američki narod, ona nema nikakvu obavezu polagati mu račune o tome gdje je i što radi.
U 19. stoljeću mnoge su prve dame uspjele ostati izvan pogleda, ali u posljednjih pola stoljeća njihove aktivnosti postale su javna stvar i javnost očekuje da o tome bude informirana.
“Većinu 20. stoljeća i svakako u 21 stoljeću, prva dama nije imala drugu opciju nego biti javna figura, bez obzira na to što prolazila u životu. Sjetite se samo Jackie Kennedy”, zaključila je Jellison.