NASA-in rover Perseverance otkrio je složene organske molekule u stenama na Marsu, što ukazuje na mogućnost da je Crvena planeta nekada bila pogodna za život. Ova otkrića izazvala su veliko uzbuđenje u naučnoj zajednici, iako ne predstavljaju konačan dokaz postojanja života na ovoj planeti.
U okviru misije, organski ugljenik pronađen je u glinovitim stenama na lokalitetu Brajt Ejndžel, u dolini Neretve, koja je nekada bila pod uticajem reke koja se ulivala u krater Jezero. Naučnici veruju da su prisutni uslovi, naročito prisustvo vode, mogli biti ključni za razvoj života u prošlosti Marsa.
Zašto je ovo otkriće toliko važno?
Instrument Sherloc, kojim je opremljen rover Perseverance, pomoću ultraljubičastog lasera otkrio je makromolekularni ugljenik u steni nazvanoj Cheyava Falls. Poseban značaj ima to što se organski materijal nalazi na površini stene koja je odolela radijaciji i hemijskom oksidaciji, koji su procesi na Marsu veoma efikasni u uništavanju ovakvih tragova.
Dodatno zanimanje privukle su neobične mrlje na stenama koje mogu podsjećati na obrasce koje ostavljaju fosilizovani mikroorganizmi na Zemlji. “Ovo bi vrlo lako mogao biti najjasniji znak života koji smo ikada pronašli na Marsu”, izjavio je Šon Dafi, bivši vršilac dužnosti šefa NASA-e.
Ovo nije prvi put da su na Marsu pronađene organske materije. Raniji rover Curiosity je takođe registrovao slične tragove na lokaciji udaljenoj više od 3.200 kilometara, što dodatno jača pretpostavku o nekadašnjim pogodnim uslovima za život na velikom delu planete.
Konačan odgovor moraće da sačeka
Iako ovo otkriće predstavlja značajan naučni korak, još uvek ne može poslužiti kao dokaz postojanja drevnog života. Organske materije mogu nastati i prirodnim geološkim procesima, što znači da će biti potrebne daljnje laboratorijske analize na Zemlji.
Istraživač NASA-ine Laboratorije za mlazni pogon, Kajl Ukert, objašnjava da instrumenti na roveru nisu sposobni da pouzdano razlikuju da li su pronađene organske materije nastale biološkim ili neživim procesima. Konačan odgovor se očekuje tek kada uzorci stignu u zemaljske laboratorije.
Međutim, trenutna NASA-ina misija za povratak uzoraka sa Marsa suočava se s problemima. Zbog nedostatka finansijskih sredstava, povratak uzoraka je praktično zaustavljen, a novi planovi se očekuju tek u narednoj deceniji. U međuvremenu, Kina planira da svoje prve uzorke sa Marsa donese na Zemlju već 2031. godine, što bi moglo dovesti do jednog od najvećih naučnih otkrića u modernoj istoriji, ukoliko se potvrdi postojanje života na Marsu.