Subota, 20 srpnja, 2024

Vraćanje obaveznog vojnog roka u BiH: Evo šta kažu političari

Preporučeno

Vraćanje vojnog roka u Srbiji, te mogućnost da isto učini i Hrvatska, naišla je na brojne komentare u BiH, posebno u Federaciji gdje su pojedini političari i dio javnosti naveli da bi Bosna i Hercegovina trebala da uvede obavezni vojni rok.

Centar za sigurnosne studije nedavno je, takođe, objavio da je navodno 90 odsto anketiranih u BiH za uvođenje obaveznog vojnog roka, dok je ministar odbrane BiH Zukan Helez krajem prošle godine tražio rekordno povećanje vojnog budžeta koji bi, kako je naumio, trebalo da iznosi više od milijardu KM.

Istovremeno, Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Srbije podnijeli su zvaničnu inicijativu o vraćanju vojnog roka, koji je u Srbiji suspendovan 2011. godine. U Hrvatskoj, kao i još nekim članicama EU, takođe se sve češće govori o uvođenju obaveznog vojnog roka.

Teretana umjesto vojske

Početkom ove godine, između ostalog, objavljeni su i podaci o tome koje zemlje u regiji najviše novca izdvajaju za jačanje svojih vojnih kapaciteta, pa je tako na području bivše Jugoslavije na prvom mjestu Srbija, zatim slijede Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, dok je BiH na posljednjem mjestu.

Iako dijele različita politička mišljenja, političari iz RS saglasni su da BiH nije spremna za uvođenje vojnog roka.

Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Srđan Mazalica, kaže da o uvođenju vojnog roka u BiH ne treba razmišljati.

Upravo se čita:  BH. meteorolozi objavili vijest koja će obradovati mnoge: Polako, ali sigurno, dolaze nam nešto ugodniji i podnošljiviji ljetni dani

On podsjeća na kampanju iz 2005. godine kojom se zalagalo za ukidanje vojnog roka, računajući da će dodatna demilitarizacija BiH spriječiti mogućnost izbijanja ponovnog rata.

– Za nas kao stranku je najvažniji mir. Smatramo da treba sve uraditi da se u BiH spriječe ekstremističke i druge snage koje nastoje preko rata ostvariti svoje političke ciljeve. Ponovno uvođenje voljnog roka možda nije loše sa aspekta osposobljavanja mladih ljudi. Međutim, mišljenja sam da su zato bolje fizičke aktivnosti, poput sport i odlaska u teretanu – kaže Mazalica za Srpskainfo.

Ni predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, nije zagovornik uvođenja vojnog roka u BiH.

Umjesto u vojsku, Trivićeva ističe za Srpskainfo da treba ulagati u privredu.

– Nikako nisam za obavezan vojni rok u BiH. U ovim političkim i društvenim okolnostima to bi bio dodatni problem. Uz to, Oružane snage i u ovoj formi crpe ogroman novac koji bi mogao biti bolje iskorišćen u smislu jačanja i ulaganja u privredni razvoj – kategorična je Trivićeva.

Princip dobrovoljnosti

Za razliku od Mazalice i Trivićeve, poslanik SDS Nedeljko Glamočak nije za uvođenje obaveznog vojnog roka, ali nema ništa protiv da se omogući neka vrsta dobrovoljnog služenja vojnog roka za one koji to žele.

Upravo se čita:  U Hitnu pomoć KS se javilo čak 1.400 osoba: Ovo su preporuke ljekara

Pojašnjava da bi se ti dobrovoljci trebali obučavati kako da se služe modernim tehnikama koje se danas koriste u ratovanjima.

– Uvođenje vojnog roka na dosadašnji način, a što podrazumijeva obuku u kasarnama, nema nikakvog smisla jer je tehnologija toliko napredovala. Zbog toga smatram da bi možda mlade ljude, koji to žele, trebalo, pored osnovne obuke, uputiti i u najnovija tehnička dostignuća, poput dronova i slično – kaže Glamočak za Srpskainfo.

Dodaje da taj vid obuke možda ne bi bio loš, ali definitivno ne treba uvoditi obavezno služenje vojnog roka.

Stanje u susjedstvu

Tog interesa u susjednoj Hrvatskoj nema. Tamošnje Ministarstvo odbrane poručilo je da se trenutno ne razmatra ponovo uvođenje obaveznog vojnog roka, koje je, podsjećanja radi, ukinuto 1. siječnja 2008. godine odlukom Hrvatskog sabora.

Srbija godinama želi da vrati obavezno služenje vojnog roka i blizu je odluke da to i provede. U toj državi dobrovoljno se može u vojsku od 2011. godine. Crna Gora je 2006. godine ukinula obaveznu vojsku, ali je 2019. godine uvela dobrovoljni odlazak.

Upravo se čita:  Kako je došlo do lančane havarije na Balkanu 21. juna: Sve je počelo prekidima na dva dalekovoda

Slovenija je dobrovoljno služenje vojnog roka uvela 2003. godine, a tada je i ukinut obavezan rok. Sjeverna Makedonija ukinula je redovnu vojsku 2006. godine, a 2007. godine su i oni uveli dobrovoljno služenje vojnog roka.

Kada su u pitanju evropske zemlje, tradicionalni vojni rok postoji u Rusiji, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Austriji, Švicarskoj, Litvaniji, Estoniji, Bjelorusiji, Ukrajini, Grčkoj, Turskoj i Kipru.

Njemačka je 2011. godine suspendirala obavezno služenje vojnog roka. I Letonija želi ponovo da ga uvede, pa će od 2024. godine svi muškarci od 18 do 27 godina morati završiti vojnu obuku od jedanaest mjeseci. Francuska raspravlja o nekoj vrsti “vojne obaveze light”, prema kojoj bi služenje vojske postalo obavezno za sve Francuze i Francuskinje između 15 i 17 godina. Od toga bi dva tjedna mladi provodili u vojnim objektima. Velika Britanija, SAD i Kanada imaju profesionalne vojske.

Pročitajte više

Izdvajamo

Izdvajamo

Profesor Vedran Zubić protiv rudarenja: Njemačka ima najveće zalihe litija, ali će ugovor potpisati sa Srbijom

Olaf Scholz, njemački kancelar, dolazi u Srbiju s namjerom da ugovori rudarenje litija, što je prije dvije godine na...

Još vijesti za vas