Prema Sladićevim riječima, u nižim slojevima atmosfere trenutno dominira suha zračna masa, uz istovremeni utjecaj polja povišenog zračnog pritiska.
Kao ilustraciju naveo je da je temperatura rosišta u Sarajevu iznosila svega 1,5 stepeni Celzija, što ukazuje na vrlo nizak sadržaj vlage u zraku.
Dodatni faktor je umjeren istočni vjetar brzine oko šest metara u sekundi, koji spuštajući se s okolnih brda prema gradu djeluje poput fena. Takav vjetar dodatno isušuje zrak i smanjuje osjećaj sparine.
Zbog toga, uprkos visokim temperaturama, vrućina se subjektivno lakše podnosi nego u situacijama kada je relativna vlažnost zraka visoka.
Nepovoljne posljedice za biljke
Međutim, ovakve vremenske prilike nisu povoljne za vegetaciju.
Sladić ističe da kombinacija pretežno vedrog vremena, istočnog vjetra i niske relativne vlažnosti zraka pojačava proces evapotranspiracije, odnosno gubitka vode iz tla i biljaka. To znači da biljke brže gube vlagu, zbog čega su izloženije stresu, posebno u područjima gdje već duže vrijeme nema značajnijih padavina.
– Vrućina, ali bez osjećaja ljepljivosti te sparine, te samim tim kud i kamo podnošljivije za stanovništvo. S druge strane nepovoljnija po vegetaciju jer je evapotranspiracija biljaka pojačana, kako zbog pretežne vedrine, istočnjaka, ali i niske relativne vlažnosti zraka – kazao je naš stručnjak.
U narednim danima građanima se i dalje preporučuje izbjegavanje boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, dovoljan unos tečnosti te dodatna pažnja prema starijim osobama, hroničnim bolesnicima i djeci, dok će poljoprivrednici s posebnom pažnjom pratiti stanje usjeva zbog nastavka sušnog perioda.