Srijeda, 28 veljače, 2024

Vulić zasmetao “ćelavi policajac” u sudnici: Ko je on, duvao je Dodiku u vrat

Preporučeno

Predsjedavajuća Kluba poslanika SNDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Sanja Vulić uputila je tri poslanička pitanja ministru pravde BiH Davoru Bunozi i predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu koja se odnose na rad i pravila Suda BiH i propise koji se tiču dužnosti Sudske policije.

Vulić je ministra pravde Davora Bunozu upitala po kojem osnovu su sudski policajci u srijedu, 6. decembra, dozvoli da predstavnik OЕBS-a unese mobilni telefon u Sud BiH prilikom ročišta predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, a potom da sjedi u sali gdje se održava glavni pretres?

– Ko je ćelavi policajac, koji je zalegao u stolicu kao da je na plaži i `duvao` Miloradu Dodiku za vrat? Po kom zakonu i podzakonskom aktu se sudski policajci ponašaju sa nepoštovanjem ka predsjedniku Republike Srpske?, upitala je Vulić.

Vulić je u obrazloženju navela da su u srijedu, 6. decembra, prilikom ročišta u predmetu protiv Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića, “sudski policajci imali selektivan pristup posjetiocima Suda BiH”.

– Dok su sve nas, uključujući i srpskog člana Predsjedništva Željku Cvijanović, predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića i sve ostale kontrolisali na ulazu, oduzeli nam telefone i sve potencijalno opasne predmete, damu plave kose, posmatrača u ime OЕBS-a pustili su sa telefonom, punom torbom koječega i uz sve to, smjestili je u samu salu sa sudijom, tužiocima, optuženim…Po kom osnovu?, pita Vulić.

Ona je upitala po kom zakonu, s kojim pravom i ko je predstavnik OЕBS-a u odnosu na člana Predsjedništva BiH?

– Zašto Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva ne može sjediti u glavnoj sali, već u posmatračnici sa svim ostalim posjetiocima?, pita Vulić.

Upravo se čita:  Interresorska saradnja: Novi zakon o Fondu za zaštitu okoliša i projekti energijske efikasnosti

Na sve to, kazala je Vulić, desio se i presedan kada se sudski policajac, više ležeći nego sjedeći, primakao toliko da je bukvalno “duvao za vrat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”.

– Iz sale broj šest gledano, taj policajac je bio poslednji, ćelav, a prvi do tužilaca. S kojim pravom i po kom zakonu se ponašao navedeni policajac tako bahato i uz to, znate li da se radi o legitimno izabranoj ličnosti, sa podrškom od 300.180 glasova birača?Šta su ti birači za tog sudskog policajaca, ovce? Ministre, taj Vaš sudski policajac, subjektivno gledano, izgledao je kao neko ko će u sekundi odrubiti glavu predsjedniku Dodiku, navela je Vulić u pitanju upućenom Bunozi.

Ona je izrazila očekivanja da će Bunoza reagovati u skladu sa etikom i moralnim načelima, a ne kako mu kaže “glas iz neke ambasade”.

Predsjednika Suda BiH Ranka Debevca Vulić je upitala po kom osnovu je predstavnik OЕBS-a prisustvovala u samoj sudnici uz optužene, odbranu, predstavnike Tužilaštva, imajući u vidu da nije stranka u postupku?

U obrazloženju se navodi da je prilikom ročišta u srijedu, 6. decembra, u predmetu protiv Dodika i Lukića bila velika zainteresovanost javnosti, te i povećan broj posmatrača.

Ona je podsjetila da su prilikom ulaska u samo dvorište gdje se nalazi zgrada Suda BiH, sudski policajci svako lice detaljno pregledali, te da su svi posjetioci telefone morali odložiti u sandučad za čuvanje, kao i bilo koji drugi predmet koji nije dozvoljeno unositi u sudnicu.

Upravo se čita:  Građani Podgorice protestovali zbog posjete Dodika, on im pokazao tri prsta

– Kako, po kom propisu i na osnovu koje privilegije je predstavnik OЕBS-a sjedila u samoj sudnici i uz to koristila telefon, sve dok mi iz galerije nismo reagovali i tom prilikom zaradili opomenu pred izbacivanje od sudske policije. Kojim aktom se definiše legitimnost predstavnika OЕBS-a, a ne srpskog člana Predsjedništva BiH ili predsjednika Vlade Republike Srpske? Zašto najviši zvaničnici nemaju priliku biti u samoj sudnici, a predstavnici OЕBS-a imaju?, navela je Vulić.

Da li se, upitala je ona, “desio propust u radu Vaših zaposlenika ili Vam je američki ambasador u BiH Michaek Murphy rekao ko smije, ko ne smije i gdje biti?”.

Vulić je naglasila da niti u jednom članu Zakona o krivičnom postupku BiH nisu navedene “privilegije” za bilo koga, pa ni za predstavnike OЕBS-a.

– Gospodine Debevac, očekujem Vaš iskren odgovor jer se radi o ponižavanju i omalovažavanju ostalih lica koja su prisustvovala glavnom pretresu, ali istovremeno govori o nekredibilnosti institucije, ukoliko Vi nemate druge argumente?, upitala je ona.

U drugom pitanju na adresu Debevca navodi se da prilikom posjete zgradi Suda BiH na više mjesta u holu stoji obavještenje po zidovima, kao i na samom ulazu da se “pošta Suda predaje u zgradi Tužilaštva”.

Upravo se čita:  Društvene mreže gore nakon Dodikove posjete džamiji: „Arlauču li hodže u Tatarstanu, tamo nema srpskih nekretnina…"

– Šta to znači? Zar Sud i Tužilaštvo nisu odvojene institucije? Ko uopšte pregleda, filtrira i signira poštu? Zar sve što je naslovljeno Sudu ne bi trebalo prvo Vama doći? Zar po zakonima Sud i Tužilaštvo ne bi trebali raditi nezavisno, nepristrasno i bez uticaja jedni na druge?, upitala je Vulić.

U obrazloženju se podsjeća da je Parlament BiH u oktobru 2003. godine usvojio Zakon o Tužilaštvu BiH koji je donesen odlukom visokog predstavnika u avgustu 2002. godine.

Prva četiri domaća tužioca u Tužilaštvu BiH su izabrana 16. januara 2003. godine. Prvog međunarodnog tužioca u Posebnom odjeljenju za organizovani, privredni kriminal i korupciju, u okviru Tužilaštva BiH, imenovao je Visoki predstavnik u martu 2003. godine.

– Ukoliko uporedimo zvanične podatke sa sajtova Suda i Tužilaštva BiH, jedino zajedničko im je činjenica da su obje institucije nametnute od visokog predstavnika, pa zatim verifikovane u parlamentu BiH. Koje su tajne ili zajedničke tačke, pa se pošta predaje na jednom mjestu?, pitanje je Vulić.

Vulić je, podsjećamo, tokom davanja izjave nakon otkazivanja ročišta Dodiku i Lukiću najavila postavljanje poslaničkih pitanja, što je sada i učinila.

Zanima li vas ovo?

Izdvajamo

Izdvajamo

Prelazak na ljetno računanje vremena i duži dan: Evo kad se pomiču kazaljke na satu

Prelazak na ljetno računanje vremena dogodit će se krajem marta. U noći sa subote, 30. marta, na nedjelju, 31....

Još vijesti za vas