Bosna i Hercegovina jedini je partner EU na Zapadnom Balkanu koji nije finalizirao svoju Reformsku agendu, što je ključni preduslov za učešće u Planu rasta. Ako do kraja aprila ne uradi taj posao, rizikuje da propusti investiciju od preko dvije milijarde maraka, kao i prateće reforme usmjerene na rast.
Izjavio je ovo za Nezavisne novine Ferdinand Kenig, portparol Delegacije EU u Sarajevu. Istovremeno, domaći nosioci vlasti uvjeravaju da će rokovi biti ispoštovani, ne precizirajući kako.
Plan rasta za Zapadni Balkan je prilika da Bosna i Hercegovina dobije više od dvije milijarde maraka u zamjenu za konkretne reforme koje će stvoriti uslove za snažniji ekonomski rast, uključujući funkcionalnije institucije, snažniju vladavinu prava i bolju poslovnu klimu. No, vremena je malo, a domaće institucije sporo rade svoj posao, upozoreno je iz EU.
“Pored ulaganja i reformi, Plan rasta otvara mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu za veći pristup evropskom jedinstvenom tržištu od preko 450 miliona potrošača, kao i da uspostavi zajedničko regionalno tržište na zapadnom Balkanu”, kazao je Ferdinand Kenig, portparol Delegacije EU u Sarajevu.
Domaći nosioci vlasti uvjeravaju da će rokovi biti ispoštovani. Odgovornost, prema nepisanom pravilu, prebacuju jedni drugima i trećima.
“Ja se nadam da će svi akteri biti toliko odgovorni i svjesni da samo jedan kad ne sudjeluje da će se to negativno odraziti i na život i na ekonomiju u Bosni i Hercegovini”, kazala je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.
“Mislim da ćemo mi to uspjeti uraditi i dobiti novac. Da će rok biti produžen. Mogli smo biti odlični đaci i na vrijeme predati to, ali eto, sad molimo za dodatni rok”, kazao je Predrag Kojović, zastupnik u PD PSBiH.
Dejan Šajinović, novinar koji godinama prati ovu oblast, nije optimista. Čak ni dodatni rokovi Bosni i Hercegovini, kaže, ne mogu pomoći.
“Nedostaje političke volje, koordinacije, nedostaje stručnosti, imamo višak korupcije u politici, vidimo šta se desilo u Sarajevu i šta se dešava svuda, ja se toga bojim”, kazao je novniar Dejan Šajinović.
Lista bi, podsjetimo, trebalo da uključuje reforme iz osam ključnih oblasti koje je Bosna i Hercegovina dobila prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa, a dio posla je obavljen kroz usvajanje nekoliko reformskih zakona u institucijama BiH. Međutim, zbog blokada, podjela, svađa i nemogućnosti postizanja dogovora u BiH još jednom od EU tražimo produžetke.