Bosna i Hercegovina je predzadnja na listi za dobijanje novca iz pretpristupnih fondova Evropske unije (IPA fondovi). Blokada je u toku zbog Republike Srpske, zbog projekata koji su blokirani zbog Dodika (Milorada, predsjednika RS op.a.), ali zbog tih blokada pate i svi građani Federacije BiH, jer jednostavno novac neće doći nigdje, izjavila je za BHRT Željana Zovko, potpredsjednica Odbora za spoljne poslove i Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom Evropskog parlamenta.
Komentarisala je nedavnu posjetu Dodika Rusiji, gdje se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putiom, istakavši da se ona odražava na negativan način.
“Dodik svojim odlascima Putinu stavlja čitavu BiH na crnu listu i na tapet jedne zemlje koja postaje siroče za pretpristupne fondove. Onda se blokirajući Republiku Srpsku i blokirajući njega, sve to odražava na čitavu BiH. I ovo što je BiH dobila kandidaturu za EU ništa ne znači ukoliko se ne otvore pregovori”, rekla je Zovko.
Prema njenim riječima, samim tim se ne govori o tome kako BiH ispunjava svoje obaveze, nego šta Dodik radi i zašto to radi.
“Dobijamo pozive na sankcije, doživljavanje čitave zemlje kroz figuru jednog čovjeka i to je jedan veliki problem. Mislim da se s tim mora prestati, da jednostavno spoljnopolitička orijentacija BiH mora biti vidljiva, da je ona proevropska, proatlanska i da mora biti garant bezbjednosti EU”, naglasila je.
Pojasnila je da su se prethodni IPA fondovi dogovarali, te da je alokacija sredstava bila po zemljama, a da nad potrošnjom IPA 3 fondova Parlament ima nadzor.
“To su fondovi od 14 milijardi evra koji su podijeljenji po tematskim cjelinama, a ne po zemljama. Ko prije novcu, njegov novac”, rekla je Zovko.
Nametanje odluka, porazno, ali neophodno
Osvrnula se i na nedavno formiranje Federalne vlade i intervenciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita, naglasivši da je ona bila neophodne.
“Nažalost, odluke Šmita su bile neminovne nakon iskazane blokade i nemogućnosti dogovora. Sve je rezultiralo totalnim neuspjehom i dovelo do toga da uz blagoslov američke administracije imate opet intervencije visokog predstavnika”, rekla je Zovko, te dodala:
“Za jednu suverenu zemlju to jeste porazno, ali u tom trenutku je jedino moguće rješenje bilo.”
Poručila je da je mnogo stranih uticaja u BiH, ruskih, kineskih, iranskih… te da su svi oni morali biti eliminisani kako bi BiH ostala na evropskom putu.
“Postoji veliki optimizam i pozitivan duh kako bi se što prije BiH vratila na kolosjek sa kojeg je otišla zbog svih onih blokada i neizvjesnosti”, istakla je Zovko.
Loše dijete ostavljamo na popravni ispit
Zovko je govorila i o najnovijim sukobima na sjeveru Kosova, te o dijalogu Beograda i Prištine.
Istakla je kako niko u Komisiji za proširenje ne želi primiti zemlje u kojima se vlasti ne mogu, kako je rekla, civilizacijski dogovoriti.
“Kovid-19, rat u Ukrajini i svi problemi s kojima se Evropa suočava i koje imaju neke svoje unutrašnje probleme… Zadnje što će pomišljati je da se prime neke zemlje gdje se ljudi ne mogu civilizacijski dogovoriti o nekim rješenjima koja bi bila kompromisna i koje bi ih napravilo poželjnim za ulazak u EU. Nijedna zemlja članica neće odobriti nikome napredak ukoliko ima scene pred sobom. Hrvatska je bila dobro dijete koje je u porodici ispunilo apsolutno sve. A vi lošu djecu možete samo ostaviti na neki popravni ispit i na neki način ih staviti na promatranje, što je žalosno”, navela je Zovko.