Plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na kojoj bi se trebao razmatrati zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, te predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Safeta Softića i zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH Šefika Džaferovića o donošenju privremene mjere u smislu osporavanja održavanja referenduma u RS-u o 9. januaru kao Danu Republike Srpske zakazanog za 25. septembar trebala bi biti održana u drugoj polovini septembra, javlja Anadolu Agency (AA).
Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman u razgovoru za Anadolu Agency (AA) rekao je kako prema odredbama Pravila Ustavnog suda BiH kada postoji zahtjev za privremenom mjerom Ustavni sud BiH je obavezan hitno postupati.
”Čak i kada se radi o pitanjima ove vrste, također, Ustavni sud BiH je obavezan kao što je i sve uostalom što prije rješavati, a u konkretnom slučaju imajući u vidu tajming i određene odluke koje su donesene, prije svega, u vezi sa provođenjem referenduma, očigledno je da je ovo situacija u kojoj bi Ustavni sud BiH jednostavno morao to hitno rješavati”, rekao je Ćeman.
On je za AA potvrdio kako je pokrenuo neke aktivnosti da provjeri da li je moguće prije kraja septembra, odnosno prije 29. i 30. septembra, kada ima već određeni termin za plenarnu sjednicu Ustavnog suda BiH, na kojoj će se ići po tačkama dnevnog reda koje su predviđene za taj termin, održati još jedna prije.
”Razmatramo da li je moguće obzirom na to da ovo treba da odluči plenarna sjednica, da je održimo prije tog datuma, a to znači prije i samog 25. za koji je najavljen referendum. Čekam očitovanje kolega sudija i najvjerovatnije, ali o tome tek treba da donesemo odluku, zavisno od mogućnosti prisustvovanja sudija, moglo bi se desiti da održimo plenarnu sjednicu i razmotrimo zahtjev za privremenim mjerama prije toga. Moguće je i da bismo, odnosno morali bismo odlučiti i o zahtjevu za preispitivanje odluke iz novembra 2015. godine”, rekao je Ćeman.
Predsjednik Ustavnog suda BiH rekao je da bi svako eventualno nepoštivanje privremene mjere kojom bi se eventualno zatražilo prolongiranje održavanja referenduma do konačne odluke Ustavnog suda BiH moglo sasvim izvjesno kazati da bi to bio udar na ustavnopravni poredak BiH.
”Nama iz Ustavnog suda BiH, kada god to spomenemo, kaže se da mi na taj način vršimo pritisak i prijetnje, ali zapravio mi konstatujemo ono što je fakat, a to je da neprovođenje odluke Ustavnog suda BiH predstavlja krivično djelo. I kada sud utvrdi to on je iskoristio jedini mehanizam koji mu stoji na raspolaganju i na neki način odgovornost i obavezu za to, krivično-pravni aspekt, ukoliko ga ima, prebacio na nadležno tijelo, a to je Tužilaštvo. Prema tome, ako bi se, a ja neću prejudicirati ništa, no ako bi se desilo da se donese privremena mjera u vezi s tim koja bi podrazumijevala odgađanje dok se ne riješi u meritumu, onda svako drugo ponašanje bi bio udar i na ustavnopravni poredak i, naravno, da predstavlja nepoštivanje Ustavnog suda, odnosno odluka, a to onda ima svoju krivično-pravni kontekst”, rekao je Ćeman.
Predsjednik Ustavnog suda BiH komentirao je i česte navode kako ta pravosudna institucija ”nema pravo razmatrati i osporavati akte nižih organa vlasti u BiH”.
”To pitanje je više puta do sada postavljano i Ustavni sud BiH ima po tom pitanju razvijenu određenu praksu. Bilo je slučajeva kada je prihvatio dopustivost, ocijenio da je dopustivo razmatrati određene zahtjeve mada nije bilo riječi o ocjeni ustavnosti zakona nego nekog drugog akta, odluka nižih administrativnih jedinica međutim. To je uvijek da tako kažem faktičko pitanje oko kojeg Ustavni sud BiH, prije svega, mora donijeti odluku, a to je pitanje dopustivosti. Ja iz vrlo pricipijelnih razloga ne bih sada htio prejudicirati, ali mogu reći da će se, naravno kada dođe vrijeme da se o tome odlučuje u meritumu, prvo pitanje na koje Ustavni sud mora odgovoriti, odnosno postavit će se pitanje dopustivosti. Kakav će sud stav zauzeti, ja ne znam, na bazi dosadašnje prakse moguće je da će biti i shvatanja i za i protiv, ali odluka suda podrazumijeva najmanje pet glasova u jednom ili drugom smislu za ili protiv”, pojašnjava Ćeman.
Predsjednik Ustavnog suda BiH navodi da su ocjene kako je sud odluku o 9. januaru kao Danu RS-a donio preglasavanjem vrlo tendenciozne i providne.
”Te konstatacije i prozivanja da je odluka Ustavnog suda donesena preglasavanjem ne stoje, zato što nije to jedina odluka u kojoj je rezultat bio kakav jeste, sa dovoljnim brojem glasova, da se odluka smatra odlukom Ustavnog suda BiH. Ali, ako se spočitava da su Bošnjaci i stranci zapravo preglasali ostale kolege dešavalo se u niz slučajeva da su Bošnjaci, iako mi nismo kao to, nego kao sudije, bili u manjini i niko taj aspekt posebno ne problematizira, jer se smatra da je to odluka Ustavnog suda BiH, pa bili njome zadovoljni ili ne. Prema tome, ne radi se o preglasavanju, radi se o tome da su sudije u okviru svoga sudijskog i stručnog integriteta zauzeli stav, odluku kakvu su donijeli i to tako treba prihvatati”, kaže Ćeman.
Simptomatično je, navodi Ćeman, da iz RS-a taj argument potežu samo onda kada im neka odluka ne ide u prilog, odnosno kada se sa njom ne slažu.
”A, bilo je bezbroj odluka koje imaju vrlo široku percepciju i zanimanje javnosti, ali s kojom su oni zadovolji i onda nisu ukazivali na principijelnost i nepristrasan rad sudije nego se to jednostavno prešuti. Jednostavno, radi se o neprincipijelnim prigovorima i ja se na to ne bih osvrtao bez obzira na to što naravno takav priostup opterećuje klimu i utiče na autoritet Ustavnog suda BiH”, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda BiH.