Državni novac, odnosno novac poreznih obveznika, obilno se koristio za pomaganje posrnulog carstva Ivice Todorića. Godinama, ali i u dramatičnim mjesecima uoči sloma, stotine miliona kuna curile su Todoriću kroz HBOR, penzione fondove, fondove za privrednu saradnju pa tako i kroz državnu banku HPB.
U prvom kvartalu dobit državne banke kojom upravlja Tomislav Vuić pala je za čak 90 posto zbog izloženosti Agrokoru. Tada su stidljivo iskazali povećane troškove rezervacije – tek za tridesetak miliona kuna. No to je bio tek početak. Ovo ljeto objavljeni su i rezultati drugog kvartala, gubitak banke iznosi 64,5 miliona kuna, a rezervacija za Agrokorove nenaplative kredite narasla je na 187 miliona kuna.
Prema neslužbenim informacijama koje je dobio Index, HPB je u decembru prošle godine, kad mu je uoči sloma kompanije privatni kapital okrenuo leđa, Agrokoru plasirao 140 miliona kuna. Tu informaciju nisu uspjeli potvrditi u državnoj banci.
“Informacija koju navodite u pitanju o kreditu Agrokoru u decembru 2016. nije tačna, a sve pojedinosti poslovnog odnosa banke s njenim klijentima predstavljaju bankovnu tajnu”, odgovorili su Indexu.
Je li kredit možda realiziran u novembru i koliki su mu novca dali, u državnoj banci ne žele odgovoriti. Tek rezervacije daju naslutiti razmjere te operacije.
Slaba je utjeha što se u HPB-u hvale da su u posljednje dvije godine prepolovili izloženost Agrokoru. Na Indexovo konkretno pitanje koliko su kredita ukupno plasirali Todorićevoj kompaniji nisu uspjeli dobiti odgovor. Ne znaju ni je li rezervacija od 187 miliona kuna konačna, i je li cijeli kredit otpisan ili je ovo samo dio. Kako u banci ne daju odgovore, možemo samo zaključiti da je HPB bio darežljiv prema Agrokoru koliko i HBOR, koji je uoči krize kreditirao Agrokor s 378 miliona kuna.
Naime, u julu je HNB pooštrio pravila rezerviranja za plasmane Agrokoru, zatraživši od banaka da konzervativnije izdvoje čak 50 posto rezervacije za sporne kredite. Bankama ne slijedi nikakva kazna ako ne naprave rezervaciju, radilo se tek o tzv. sugestiji HNB-a. No ako su ih u HPB-u odlučili poslušati, to bi značilo da je plasman Todoriću najmanje 374 miliona kuna. I ova je državna banka, baš kao i HBOR, očito poslovala kao Todorićev bankomat, a stvarnu izloženost koncernu još kriju.
Prije sloma Agrokora, HPB se u februaru hvalio izvrsnim rezultatima za 2016., rekordnom dobiti od 180 miliona kuna i najavom dokapitalizacije u 2017. godini. Potrebu za svježim kapitalom tumačili su jačanjem svog tržišnog udjela. Posljednji rezultati ne ohrabruju međutim investitore obzirom da ne znaju je li otpis konačan.
A u posljednjoj dokapitalizaciji banke 2015. godine sudjelovali su, uz državu – mirovinci, fondovi privredne saradnje i tri velike kompanije Adris, Agram i – Agrokor. Kod ovih posljednjih radilo se o manjim iznosima. Todorićeva kompanija uplatila je tek deset miliona kuna, a zatim je kroz kredite iz banke izvukla stotine miliona kuna. Još jedan dobar posao za Todorića na našu štetu, piše Index.
Scenarij podsjeća na onaj s fondovima za privrednu saradnju. I tamo je Agrokor zajedno s mirovincima koji upravljaju našim novcem investirao manji iznos, a potom bi fond uz obilat dodatak državnog novca financirao Agrokorove projekte, zaključuje Index.