Svjetski trendovi kretanja cijena nafte i prirodnog gasa govore samo jedno, a to je da cijene padaju i da je taj pad drastičan. Ali cijene nafte i prirodnog gasa na bh. tržištu ne prate ove trendove, a to je za Oslobođenje analizirao bivši direktor BH gasa Almir Bećarević, te podjsetio na izjave date u prethodnom periodu u pogledu cijena nafte i gasa.
Predsjednik Udruženja uvoznika nafte i naftnih prerađevina RS-a Vukašin Vojinović u novembru 2011. godine je rekao da poslije poskupljenja eurodizel u prosjeku košta oko 2,35 KM, što je najveća cijena koju je eurodizel dostigao u posljednje tri godine. Tako je početkom 2009. dizel koštao oko 1,05 maraka, dok je u decembru iste godine koštao 1,28 KM. Početkom 2010. godine koštao je 1,63 marake, dok je krajem 2013. koštao 2,10 maraka. Ove godine u januaru litra eurodizela koštala je oko 2,13 maraka, dok sada košta i 2,40 KM.
Kurs dolara
Ovaj presjek cijena sve govori, odnosno uporednom analizom se može utvrditi da li ima prostora i da li ima mogućnosti za dalji pad cijena goriva na domaćem tržištu. Činjenično, teško je tvrditi da će ove cijene nafte na svjetskom tržištu dugoročno i ostati, ali postavlja se logično pitanje zašto se ovi trenutni trendovi ne prate dosljedno i olakša ionako težak život. Ostavljam svakom čitaocu ovih podataka (podaci u tabelama) da sam procijeni da li je opravdano tražiti da se cijene goriva smanjuju. Podsjećam da je i kurs dolara bio u približnim iznosima i njegovo učešće moglo je uticati maksimalno 10 posto na cijenu. Gledajući dati pregled taj kalkulativni element ne može drastično promijeniti odnos cijene nafte na svjetskom i na domaćem tržištu.
Što se tiče tržišta prirodnog gasa, cijene ovog energenta se formiraju na bazi nafte i naftnih derivata i to na osnovu prosjeka u proteklih devet mjeseci, što znači da se drastičan pad cijena gasa očekuje u narednoj godini. Podsjećam da je cijena gasa u proteklih nešto više od dvije godine smanjena sa 530 dolara na 1.000 kubnih metara (što je historijski maksimum) smanjena na 375 dolara.
Izvršni direktor ukrajinske kompanije Naftogas Andrej Kobolev za Channel 5 je izjavio da će, prema sporazumu postignutom u oktobru u Bruxellesu, cijena ruskog gasa za Ukrajinu do kraja godine biti 378 dolara za 1.000 kubnih metara, a u prvom kvartalu slijedeće godine 365 dolara.
„Nadamo se da će cijena biti manja od 340 dolara već u prvom kvartalu. Cijena za Evropu je sada mnogo niža, i vrlo moguće, biće još niža”, kazao je Kobolev, ukazavši na tendenciju pada cijena energenata.
Kao što se može vidjeti iz izjave trenutna cijena prema Ukrajini iznosi 378 dolara, što odgovara trenutnoj cijeni prema Evropi i koja iznosi prosječno 370 dolara i ima dalji trend pada, te će na kraju prvog polugodišta 2015. iznositi oko 300 dolara, a prema sadašnjoj cijeni nafte očekuje se i u drugom polugodištu 2015. da zadrži taj trend smanjenja.
Što se tiče domaćeg tržišta, cijena gasa je krajem 2009. i početkom 2010. iznosila 520 KM za 1.000 kubnih metara. Cijena gasa iz Rusije u tom periodu je iznosila oko 300 dolara, što je preračunato u KM 430 KM. Cijena gasa na domaćem tržištu je od aprila 2010. iznosila 650 KM, a cijena gasa iz Rusije je imala trend rasta i iznosila je do 400 dolara, odnosno 580 KM za 1.000 kubnih metara.
Nelogičnosti
Maksimalna cijena na bh. tržištu je od novembra 2011. iznosila 820 KM, a maksimalna cijena ruskog gasa u tom periodu 530 dolara (780 KM). Trenutna cijena gasa na bh. Tržištu je 754 KM, a cijena gasa iz Rusije 375 dolara, odnosno 590 KM.
U narednoj godini vraćamo se na cijene gasa iz Rusije iz perioda 2009-2010. koje će iznositi 280-300 dolara ili 460 KM, a nema naznaka da će cijena gasa u iznosu od 754 KM biti smanjena u narednom periodu. Iako već dvije godine cijene gasa na svjetskom tržištu padaju, kod nas je cijena prema industriji od 1. novembra ove godine povećana sa 510 dolara na 530 za 1.000 kubnih metara.
Ovaj pregled cijena, kao i kod cijena nafte i goriva, pokazuje nelogičnosti, odnosno cijene goriva i gasa na domaćem tržištu ne odražavaju drastičan pad ovih energenata na svjetskom tržištu.
Na ovaj način želimo ukazati na ove nelogičnosti kako bi svi zainteresovani akteri na domaćem tržištu mogli da utiču na to da potrošači dobiju niže cijene ovih bitnih energenata. Niže cijene će doprinijeti padu cijena ostalih proizvoda i usluga, kojima su ovi energenti kalkulativni elemenat, kao i poboljšanju standarda građana posebno u zimskom periodu kada se, prevashodno plin, najviše troši za grijanje.