Državljani zemalja zapadnog Balkana, koji već imaju bezvizni režim s Evropskom unijom, prilikom putovanja u neku od 27 država ove zajednice moći će ući tek nakon što im se odobri ulazak.
Ovaj novi sistem, koji je formalno objavljen u „Službenim novinama EU“ 27. decembra prošle godine, predviđa da svako ko ne živi u EU, na to područje može ući tek nakon što za to dobije posebno odobrenje koje će se moći nabavljati putem interneta, piše Dnevni avaz.
Koštat će pet eura i važit će do pet godina. Aplikacija za odobrenje ulaska nalazit će se na web-stranici Sistema odobrenja i putovanja Evropom (ETIAS). Nakon što se aplikacija ispuni, podaci idu na provjeru sistema Šengena, postojećeg ulaska i izlaska iz EU, te Interpola i Europola. U roku od najviše 72 sata dobivat će se odgovor na aplikaciju.
Odluka, prije formalnog stupanja na snagu, treba proći još i kroz Vijeća ministara EU.
U slučaju da se pojavi bilo kakav problem, osim odbijenice za ulazak, svako ko želi putovati u EU, na prvom graničnom prijelazu prema ovom bloku imat će poseban kiosk gdje na licu mjesta može ispuniti formular i dobiti odgovor je li mu ulazak odobren ili ne.
Osim balkanskih, nova uredba odnosi se i na, naprimjer, državljane Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije. Upravo ove države već godinama koriste sličan sistem za ulazak na njihove teritorije i on se odnosi i na državljane EU. Radi se o mjerama kojima se pooštrava kontrola ulaska, boravka i izlaska s područja EU.
Prema onome što se do sada zna, odobrenja za ulazak u EU bit će besplatna studentima, rodbini osoba koje su državljani EU, naučnicima i stručnjacima te mlađima od 18 i starijima od 60 godina.
Odobrenje se može odbiti osobi koja je osuđivana za teška krivična djela, poput terorizma, ratnih zločina, ili seksualnim prestupnicima, posebno onima koji su osuđivani zbog pedofilije ili silovanja, te onima koji su švercovali drogu.
Osobe koje ne prijave da imaju više od jednog važećeg pasoša, također bi mogle ostati uskraćene za putovanje u države Šengena.
Cijeli sistem koštat će EU i njene članice nekih milijardu eura, za period od tri godine.
Kako je istaknuto i tokom nedavne debate u EP-u, ovo ni u kojem slučaju ne znači vraćanje viznog režima (i za balkanske države) na mala vrata. Motiv za pooštravanje kontrole kretanja stranaca nađen je u velikoj migrantskoj krizi koja je pogodila EU, ali i seriji terorističkih napada kojima je ova zajednica izložena.
Poslanici EP-a tokom debate su istakli da se prilikom odobravanja ulaska i boravka u EU striktno mora voditi računa o temeljnim ljudskim pravima pojedinaca.