Ishod općih izbora u Bosni i Hercegovini ne treba biti razočarenje. Novim vlastima treba dati priliku, a međunarodna zajednica im treba nastaviti pomagati – kazao je zastupnik u Europskom parlamentu (EP) Republike Hrvatske i predsjednik izaslanstva EP za odnose sa BiH i Kosovom Tonino Picula.
On je danas u Parlamentarnoj skupštini BiH otvorio prvi panel o temi „Novi pristup Evropske unije prema BiH“ na Međunarodnoj konferenciji „Bosna i Hercegovina – Novi pristup Euroatlantskim integracijama.“
Tom prilikom rekao je da nova Europska komisija i nova vlast u BiH trebaju otvoriti prostor novom pristupu procesu europskih intergracija.
Domaćim zvaničnicim poručio je da budu realni i priznaju kako je vrijeme za veliki posao koji bi, po njegovim riječima, mogao biti odgovarajuće nagrađen već nakon isteka mandata sadašnje Europske komisije.
Zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i BiH, po njegovom mišljenju, mogle bi postati novim članicama EU odmah nakon 2020. godine „ukoliko ozbiljno shvate pruženu priliku i odlučno provedu tražene reforme“.
– Vrlo brzo nakon 2020. godine mogao bi uslijediti novi veliki talas proširenja EU na Zapadni Balkan po uzoru na onaj iz 2004. godine kada je primljeno 10 novih članica – kazao je Picula.
Dodao je da je pretpostavka za to da se potreba provođenja reformi shvati ozbiljno, što u slučaju BiH, znači homogeniziranje cijele zemlje, a ne pojedinih njenih naroda.
Navodeći da je ovo je vrijeme brutalnog resetiranja međunarodnih odnosa”, Picula ističe da „kako sistem kolektivne sigurnosti kakav je do sada postojao, nema odgovora na pitanje kako spriječiti “truljenje pojedinih država”, pa ga sada treba promijeniti i unaprijediti u skladu s novim izazovima“.
Podsjetio je da je BiH bila, ali i da će ostati “stres-test za sposobnost EU da širi svoju teritoriju, ali i uticaj kao zajednice koja dijeli iste vrijednosti”.
Ukazao je na činjenicu da je posljednje veliko proširenje EU prije 10 godina dovelo do rasta BDP-a EU od samo tri posto „što je ključni podatak kada razmišljamo o neraspoloženju dobrog dijela stanovništva i znatnog dijela političke klase koja vodi EU ovih godina.“
– Kriza je učinila svoje, a populistički pokreti su iskoristili tu činjenicu da uplaše stanovništvo starih članica EU tvrdnjom da je svako novo proširenje udar na postignuti životni standard zemalja članica EU – kazao je Picula dodajući da se može spekulirati koliko je to tačno, ali da „tu vrstu percepcije ne možemo tako lako skinuti s dnevnog reda.“
Ovom prilikom osvrnuo se i na najavu predsjednika nove Europske komisije Jean-Claude Junckera da neće biti proširenja EU u idućih pet godina ističući da to „ne smije bit razlog za razočaranost, ali isto tako da ta izjava ne smije biti korištena kao alibi da se ništa ne radi ili da se nastavi politika kao do sada“.
– Ništa gore od toga, a pogotovu ne bi bilo dobro da se to tako shvati u BiH, koja je na predzadnjem mjestu kada se mjeri napredak zemlje potencijalnog kandidata u proteklih godinu dana – zaključio je Picula.