Alergijska oboljenja u konstatnom su porastu, a u opštoj populaciji zastupljenost alergije varira od 30 do 40% i to u razvijenim industrijskim zemljama više zbog samog načina života i uslova življenja. Najčešća alergijska oboljenja su alergijske bolesti disajnog trakta (alergijski rinitis, astma), alergijski konjuktivitis, alergijske bolesti kože (urtikarija, atopijski dermatitis, kontaktni alergijski dermatitis), probavne alergijske bolesti.
Kako za agenciju Patria objašnjava doc.dr. Emina Kasumagić-Halilović šefica Klinike za dermatologiju UKC Sarajevo i subspecijalista alergologije i kliničke imunologije, polenske alergije su najčešća alergijska bolest.
– Tome svakako doprinosi i dugi period polenizacije različitih biljaka, tako da se polenska alergija javlja od ranog proljeća do kasne jeseni. Smatra se da petina stanovništva ima neki oblik alergijske bolesti – kaže doktorica te dodaje da su i u BiH alergije u stalnom trendu rasta.
Doc. dr. Kasumagić-Halilović objašnjava da u nastanku alergije značajnu ulogu igraju brojni faktori: zagađenje zraka, dodaci u hrani, neki lijekovi, infekcije. S druge strane važan je i nasljedni faktor, te je sklonost alergiji veća ako oba roditelja imaju neku alergijsku bolest.
Kasumagić-Halilović objašnjava da kada pacijenti primijete da se tegobe javljaju u periodu polenizacije, najbolji način potvrde je alergijsko testiranje tj. izvođenje kožnih alergotestova kao i određivanje parametara alergije u krvi.
– Iako alergije nisu teške bolesti one su vrlo neugodne jer ometaju svakodnevni život i rad. Pacijenti koji imaju polensku alergiju treba da primjenjuju preventivne mjere – izbjegavati boravak na otvorenom, praćenje polenskog kalendara, korištenje antialergijske posteljine, prečistača zraka – savjetuje doktorica.
Primarijus doktor Aida Šećerbegović-Resić šefica odjela za alergologiju dermatovenerološke klinike UKC Sarajevo objašnjava za agenciju Patria da je u liječenju alergija osnovno izbjegavati alergene na koje je osoba osjetljiva.
– Jedina korisna mjera je izbjegavanje boravka na otvorenom prostoru posebno uz fizičku aktivnost. Trčanje i sport u područjima bujne vegetacije nikako ne upražnjavati. Koncentracija polena je veća ujutro za sunčanih i vjetrovitih dana. Prostorije samo kratkotrajno provjetravati – navodi Šećerbegović-Resić.
Inače, kako objašnjava Šećerbegović-Resić doticaj alergena sa sluznicom disajnih puteva senzibilisane osobe pokreće složeni slijed događaja u organizmu koji uzrokuju tipične simptome (svrbež sluznice nosa, očiju, peckanje i suzenje, osjećaj punoće i neprohodnosti nosa, kihanje, šmrcanje).
U liječenju alergije primjenjuju se antihistaminici koji vezujući se za receptore blokiraju djelovanje histamina koji je odgovoran za simptome alergijskih bolesti.
– Nove smjernice preporučuju upotrebu nove generacije antihistaminika koji nemaju neželjene efekte u vidu pospanosti, smanjenje pažnje. Efikasan antihistaminik imamo i u domaćoj proizvodnji – Alerix® (feksofenadin), koji se može naći u svim apotekama u BiH, Alerix® suzbija simptome polenske alergije, a nema neželjenih dejstava – kaže Kasumagić-Halilović.
Alerix® je novi proizvod u Bosnalijekovoj liniji bezreceptnih lijekova koji brzo i efikasno ublažava ili u potpunosti otklanja simptome sezonskog aelrgijskog rinitisa (curenje nosa, kihanje, svrbež i suzenje očiju, svrbež grla). Jedna tableta dnevno obezbjeđuje 24-satnu kontrolu simptoma, a mogu ga koristiti sve osobe starije od 12 godina.