Nedavni UN-ov izvještaj o nivou zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da je prošle godine najbrža u historiji povećalo nivo ugljen-dioksida na najveći nivo, što bi u skorijoj budućnosti moglo dovesti do drastičnog povećanja nivoa mora.
Kako se navodi u izvještaju, uz ovakve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, svijet bi moglo zadesiti globalno zagrijavanje veće od 2 stepena Celzijusa, koliko je dogovoreno Pariškim sporazumom.
Kako sada stvari stoje, prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će ovakvim tempom do 2100. godine biti toplini za 3 stepena Celzijusa. Najnoviji članak objavljen na ovu temu u časopisu Akademije nauka SAD-a Proceedings (PNAS) navodi da će, prema takvim scenarijima, nivo mora širom svijeta narasti od 4.3 do 9.9 metara do kraja stoljeća.
Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatrao ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga.
Neka od istraživanja navode kako je najranjivije područje, podložno klimatskim promjenama u regiji dolina Neretve u Hrvatskoj i BiH. U slučaju da nivo mora poraste čak i četiri metra nestali bi Opuzen, Metković i Ploče, a Čapljina bi dobila svoju morsku rivijeru.
No, more se tu ne bi zaustavilo, te bi bila potopljena i Čapljina, a more bi prodrlo na pola puta do Mostara. Prema projekcijama, u tom slučaju stradaju Ston, ali i najnaseljeniji dijelovi svih hrvatskih otoka.