Sve je manje nade da će BiH ikada postati samoodrživa, funkcionalne država tri ravnopravna naroda.
Nažalost u kompromitaciji te mogućnosti aktivno je sudjelovala i međunarodna zajednica, prije svega američka administracija, smatra profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu dr Nino Raspudić, piše HMS.
U intervju hrvatskom portalu narod.hr, Raspudić je, kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, podsjetio kako je Dayton drastično promijenjen nizom nametnutih odluka od strane Visokog predstavnika, što je, prema njegovom mišljenju dovelo do situacije da je danas BiH podijeljena na dva entiteta, srpski koji je zacementiran, i bošnjački koji se naziva Federacija BiH, i u kojem brojniji narod uz asistiranje međunarodne zajednice malobrojnijem izabire političke predstavnike.
-Umjesto da je igrala na hrvatski faktor kao integrativni za BiH, međunarodna zajednica je išla na pojednostavljivanje situacije političkim eliminiranjem Hrvata pod krinkom potpore tobožnjoj građanskoj sarajevskoj politici. Rezultat je potpuno institucionalno razvaljena Federacija BiH, ojačana Republika Srpska, ekstremizirana bošnjačka javnost koja smatra da je prirodno da Hrvatima izabiru predstavnike i da je svaki pokušaj dogovora izdaja, frustrirane Hrvate koji su gurnuti u političko naručje Dodiku, jer drugog izbora nisu ni imali i u osnovi trijumf srpske politike u BiH jer se pokazuje da su bili u pravu i da tu od države tri ravnopravna naroda u ovakvom obliku nema ništa, kazao je Raspudić.
Utjecajni komentator društvenih i političkih zbivanja u BiH i Hrvatskoj dr. Nino Raspudić promijenu nabolje vidi u izmijenjenom odnosu Hrvatske prema Hrvatima u BiH.
– Taj je odnos danas neusporedivo bolji nego prije samo nekoliko godina. Nakon ponavljanja prljave igre s biranjem Željka Komšića bošnjačkim glasovima za „hrvatskog“ člana Predsjedništva BiH i zadnje naivčine u Hrvatskoj su progledale. Iako bi politička potpora Hrvatske trebala biti još konkretnija, ona ipak daje prve rezultate. U tom pogledu posebno je pohvalan rad hrvatskih europarlamentaraca Stiera i Picule, na liniji onoga što često ističem kao ideal, a to je da pitanje odnosa prema BiH i potpore Hrvatima u BiH ne smije više nikada biti stranačko i predizborno pitanje, već pitanje dugoročne nacionalne politike i širokog konsenzusa. U tom smislu i trgovanje oko prava glasovanja „dijaspore“ bi trebalo biti prevladano, najjednostavnije tako da im se omogući dopisno glasovanje kao u brojnim europskim zemljama, smatra Raspudić.
Za Raspudića veliki problem i Hrvatske i BiH je što kroz sve ove godine nije razvijeno autentično civilno društvo, čije bi djelovanje primarno bilo u interesu građana, već je ono umjetno proizvedeno, financirano i usmjeravano izvana u svrhu modeliranja političke scene i društva