Ako bi kojim slučajem Evropa zbog masovnog priliva izbjeglica ukinula Šengenski sporazum, za građane BiH to bi značilo da svaka zemlja EU pojedinačno odlučuje o ulasku u vlastitu zemlju, odnosno da li stranim državljanima treba ili ne treba viza.
Ipak, Bakir Dautbašić, sekretar Ministarstva bezbjednosti BiH i šef Monitoring tima za praćenje primjene bezviznog režima, kaže da u ovom trenutku nema nikakvih zvaničnih informacija o mogućnosti ukidanja Šengena.
“Nemamo nikakvih službenih informacija da je Šengenski sporazum upitan. Sve ono što je pred nas postavljeno odlukom o bezviznom režimu ispunjavamo i na odluke o ukidanju ili suspenziji Šengena mi ne možemo uticati niti smo dio tog sporazuma, ali ono što je sigurno, nemamo nikakvih službenih informacija da bi se takvo što moglo dogoditi”, rekao je Dautbašić za Nezavisne novine.
Prema nezvaničnim informacijama, ukoliko bi se EU odlučila da ukine ili na određeno vrijeme suspenduje Šengen, što je malo vjerovatno, jedino Njemačka bi mogla tražiti vize za građane BiH, jer u toj zemlji ima određeni procenat lažnih azilanata iz BiH, odnosno državljana BiH koji bez ikakvih opravdanih razloga traže azil.
U svim ostalim zemljama EU procenat lažnih azilanata iz BiH je zanemariv ili ih uopšte i nema, zbog čega praktično i ne postoje razlozi za eventualno uvođenje viza ukoliko bi Šengen bio ukinut.
Podsjećanja radi, neke zemlje EU poput Austrije već su pooštrile kontrole na svojim granicama, pa se tako u ponedjeljak iz pravca Mađarske na ulazu u ovu zemlju formirala kolona automobile i kamiona duga preko 50 kilometara. Sva vozila i putnici koji su ulazili u Austriju su kontrolisani, a čak je i voz sa 400 migranata koji je krenuo iz Mađarske za Minhnen zaustavljen na granici sa Austrijom. Pojedini opozicioni političari iz Austrije čak su tražili da, kao što je uradila Mađarska, bude izgrađen zid koji bi spriječio ulazak izbjeglica kojima je cilj doći do Njemačke i u toj zemlji zatražiti azil.
Nedavno je i Angela Merkel, njemačka kancelarka, rekla da, ako se Evropa ne složi o pravednoj raspodjele izbjeglica, šengenska zona bi bila dovedena u pitanje.
Ona je za 24. septembar najavila paket mjera za regulisanje pitanja izbjeglica pojašnjavajući da će se njima ubrzati azilantski postupak, otvoriti više prihvatnih centara i definisati ko ima, a ko nema perspektivu ostanka.