Nova osobna iskaznica s elektroničkim čipom, čije je uvođenje tražilo Ministarstvo civilnih poslova, a odobrilo Vijeće ministara BiH, a koju su građani skuplje plaćali, uopće ne funkcionira, tvrde u svom posljednjem izvješću iz Ureda za reviziju rada institucija BiH, piše Večernji list BiH.
Na nekoliko desetaka stranica izvješća pod naslovom “Nabava osobnih dokumenata – studija slučaja” revizori napominju kako u BiH još uvijek nisu stvoreni uvjeti za korištenje e-usluga (elektroničkih usluga) pomoću elektroničke osobne iskaznice, iako je to bio jedan od glavnih razloga za njezino uvođenje. Nakon izdanih više od 1,7 milijuna elektroničkih osobnih iskaznica, i gotovo tri godine od početka izdavanja, one još uvijek služe samo kao identifikacijski dokument.
Uvođenje novih osobnih iskaznica na temelju službenih odluka Vijeća ministara BiH počelo je početkom 2013. godine. Agencija za identifikacisjke dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), kako piše u izvješću, sklopila je ugovor s tvrtkom Muehlbauer d.o.o. Banja Luka. Nabavi novih dokumenata prethodile su aktivnosti Vijeća ministara BiH (VM BiH) koje je usvojilo strategiju razvoja IDDEEA-e, te aktivnosti Parlamenta BiH koji je izmijenio postojeći Zakon o osobnoj iskaznici državljana BiH kojim se predviđa uvođenje osobne iskaznice s elektroničkim memorijskim elementom (elektronički čip).
Vrijednost zaključenog ugovora za nabavu osobnih dokumenata tada je bila 104,9 milijuna KM. Ugovor je sklopljen na deset godina, a zaključkom Vijeća ministara BiH određeno je da sve troškove nabave, administriranja i izdavanja dokumenata snose građani BiH . “Vrijednost ukupnog projekta je puno značajnija ako se na vrijednost ugovora dodaju i dodatni izdaci koje će imati građani kako bi elektronička iskaznica bila funkcionalna u punom kapacitetu.
Nabava osobnih dokumenata privukla je ogromnu pozornost javnosti, imajući u vidu značaj i ozbiljnost posla. Dok se s jedne strane pojavljuju potvrdni stavovi o cijelom postupku i govori o tome kako je BiH dobila najbolje i najsigurnije dokumente, s druge strane pojavljuju se stavovi u kojima se iskazuje sumnja u regularnost cijelog postupka i otvaraju druga pitanja”, stoji u revizijskom izvješću, piše Večernji list BiH.
Iako su ukupni izdaci koje građani plaćaju za uvođenje elektroničkog čipa i osiguranje funkcionalnosti osobne iskaznice značajni, ni nakon tri godine još uvijek, napominju revizori, nisu razvijene ili nisu u funkciji usluge koje bi građani mogli koristiti pomoću osobne iskaznice, ona i dalje samo služio kao identifikacijski osobni dokument. S druge strane, vlasti u BiH o konačnoj cijeni osobnih dokumenata koje su iz vlastitog džepa plaćali bh. građani počele su razmišljati tek nakon što je završen postupak javne nabave osobnih dokumenata, točnije kad je potpisan ugovor s dobavljačem.
“Propuštena je prilika da se, u vrijeme pripreme nabave osobnih dokumenata, analiziraju sve okolnosti u kojima se nalazi BiH, sagledaju svi troškovi projekta i, shodno tome, odredi primjeren postupak i odabere optimalno rješenje sa stajališta odnosa cijene i potrebne razine sigurnosti osobnih dokumenata”, napominju revizori. Cijeli slučaj ispituju pravosudna tijela vlasti u Bosni i Hercegovini.