Za pravna lica u FBiH ne može biti izrečena novčana kazna u iznosu većem od 200.000 KM. Zakon o prekršajima Federacije BiH je utvrdio minimalne i maksimalne kazne za fizičke osobe, odgovorne osobe u pravnim licima i pravna lica.
Prema odredbama Zakona o prekršajima minimalna novčana kazna za fizičko lice ne može se propisati u iznosu nižem od 30 KM, za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu nižem od 50 KM, za pravno lice u iznosu nižem od 500 KM, dok se za lice koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost-obrt ne može propisati niža kazna od 100 KM. S druge strane, maksimalne kazne za prekršaj propisan zakonom mogu se propisati za fizičko lice do 10.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu do 20.000 KM, a za pravno lice do 200.000 KM. Za prekršaj koji počini lice koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost-obrt, zakonom se može propisati novčana kazna do 20.000,00 KM. Kada su u pitanju kazne utvrđene za prekršaj propisan uredbom ili odlukom vlade, odlukom gradskog ili općinskog vijeća, novčana kazna može se propisati za fizičko lice do 3.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu do 5.000 KM, za pravno lice do 10.000 KM, a za lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost-obrt u iznosu do 6.000 KM. Segment prekršajnih kazni je oblast od posebnog interesa za poslodavce i jedno o najčešćih pitanja koje poslodavci postavljaju te je stoga i zasebno obrađeno u okviru radionice o inspekcijskom nadzoru koja je danas održana u xxx u organizaciji Udruženja poslodavaca FBiH.
„Kada zakon određuje raspon u visini novčane kazne za određeni prekršaj sud će odrediti visinu kazne uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti uključujući, ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima, njegovu finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje. Bitno je naglasiti da značajnu novinu u zakonu predstavlja oslobađanje plaćanja 50 posto iznosa izrečene novčane kazne ako se novčana kazna izrečena prekršajnim nalogom plati u roku od osam dana. Ovakvo zakonsko rješenje, koje postoji i u praksi drugih pravnih sistema, je razlog povećanog stepen naplate novčanih kazni izrečenih prekršajnim nalogom a s druge strane, doprinosi smanjenju ekonomskog opterećenja i olakšanja plaćanja novčane kazne subjektima nadzora “, kazala je voditeljica radionice Diana Ružić.
Udruženje poslodavaca FBIH, nakon provedenih konsultacija putem javnih rasprava, okruglih stolova i fokus grupa, organizira radionice jer je utvrđeno da su ključni problemi vezani za inspekcijski rad nedovoljno poznavanje propisa od strane poslodavaca, kao i nedostatak znanja u ovoj oblasti. Ovo je treća radionica o inspekcijskom nadzoru, koje se održavaju sa ciljem sprečavanja kažnjavanja poslodavaca u situacijama kada za to nema zakonskog osnova, poboljšanja poslovne klime i promocije preventivnih u odnosu na represivne mjere.
Primarni cilj radionice bio je educirati poslovne subjekte o pravima i obavezama poslodavaca u postupku inspekcijskog nadzora, značaju inspekcijskog nadzora, kao i načinu obavljanja nadzora. Radionice su do sada održane u Goraždu i Bihaću, a nakon Tuzle radionice će biti održane i u Tešnju, Mostaru, Zenici i Sarajevu. U okviru radionica bit će predstavljen i Priručnik „Prava i obaveze poslodavaca kod vršenja inspekcijskog nadzora“. Tokom radionica će predstavnici privatnih i javnih kompanija moći direktno sa stručnjakom iz ove oblasti razmijeniti stavove i iskustva o postupku inspekciijskog nadzora.