Uredba koja je omogućavala isplatu neoporezive pomoći zaposlenima istekla je krajem juna, a Vlada Federacije Bosne i Hercegovine još nije odlučila hoće li njenu primjenu produžiti. Prema dostupnim informacijama, o ovom pitanju moglo bi se raspravljati u narednim danima.
Poslodavci su posljednju isplatu po važećoj uredbi mogli izvršiti do 31. jula za prethodni mjesec. Tokom primjene ove mjere imali su mogućnost radnicima isplaćivati do 300 KM mjesečno neoporezive pomoći, pod uslovom da uredno izmiruju poreze i doprinose te da prethodno nisu smanjivali plaće zaposlenih.
Federalni ministar finansija Toni Kraljević ranije je izjavio da Vlada razmatra produženje uredbe, ali do sada takva odluka nije donesena. Zbog toga ostaje neizvjesno hoće li se isplate nastaviti i u narednom periodu.
U slučaju da uredba ne bude produžena, mnogi poslodavci mogli bi biti primorani odustati od isplate dodatnih sredstava radnicima, jer bi povećanje plaća za isti iznos podrazumijevalo i plaćanje poreza i doprinosa. U vrijeme rasta troškova života i inflacije, to bi se moglo direktno odraziti na primanja zaposlenih.
Neoporeziva pomoć uvedena je kao privremena mjera do donošenja trajnih rješenja za rasterećenje privrede kroz smanjenje doprinosa na teret poslodavaca. Prvi korak u tom procesu napravljen je 1. jula 2025. godine, kada je stupilo na snagu prethodno smanjenje stope doprinosa.
Ipak, za sada nema informacija kada bi moglo uslijediti novo smanjenje doprinosa niti kada bi izmjene Zakona o doprinosima mogle biti upućene u parlamentarnu proceduru.
Dodatni izazov predstavlja finansijska održivost penzijskog sistema. Fond penzijskog i invalidskog osiguranja najvećim dijelom finansira se iz doprinosa na plaće, zbog čega vlasti moraju pažljivo balansirati između rasterećenja privrede i očuvanja stabilnosti sistema.
Podaci pokazuju da je penzija za juni isplaćena za 470.291 korisnika, za šta je izdvojeno ukupno 356,4 miliona KM. Istovremeno je krajem juna u Federaciji BiH bilo evidentirano 548.609 zaposlenih, što znači da je broj zaposlenih veći od broja penzionera za svega 78.318 osoba. Ti pokazatelji dodatno ukazuju na važnost očuvanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih kako bi se dugoročno osigurala održivost penzionog sistema.