U Bosni i Hercegovini višegodišnji problem predstavlja oslikavanje murala i grafita posvećenih osuđenim ratnim zločincima, a smrt Ratka Mladića ponovno je pokrenula javno slavlje njegovog imena. Pravosudne institucije do sada nisu reagovale na ove pojave, što izaziva zabrinutost među građanima i organizacijama za ljudska prava. Graffiti i murali koji afirmiraju ratne zločince postavljaju pitanje odnosa društva prema prošlosti.
Oslikavanje murala i grafita koji slave ratne zločince u Bosni i Hercegovini nije nova pojava, no nakon smrti Ratka Mladića, koji je osuđen za genocid i druge zločine, ovo pitanje postaje još prisutnije. Njegovo ime ponovno se ističe na ulicama, stadionima i u javnom prostoru, uključujući i gradove gdje su počinjeni zločini, što posebno uzrujava preživjele žrtve i njihove porodice.
Pravosudne institucije u zemlji već godinama ne pokazuju aktivnost u sankcionisanju ovih aktova, a građani upozoravaju na to kako ovakvo ponašanje doprinosi zagađivanju javnog prostora i promociji negativne prošlosti. Bez konkretnih mjera i pravne reakcije, ne samo da se normalizuje glorifikacija ratnih zločinaca, već se i potire proces pomirenja u društvu.
Organizacije za ljudska prava i civilno društvo izražavaju zabrinutost zbog ovih dešavanja i pozivaju na aktivnu reakciju vlasti. U vrijeme kada bi se trebali fokusirati na izgradnju mira i suživota, ovakve pojave samo potkopavaju napore prema toj svrsi. Reakcije zajednica i javnosti na postavljanje murala i grafita mogu značajno utjecati na društvene norme i vrijednosti.
Izostanak adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara osjećaj beznađa među onima koji su preživjeli ratne strahote. U isto vrijeme, ovo pitanje ukazuje na dublje podjele unutar društva, gdje se ne može postići konsenzus o prošlosti niti se pravi balans između različitih narativa. U ovom kontekstu, važno je osigurati aktivnu ulogu institucija u procesima suočavanja s prošlošću.