Prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja u Njemačkoj, podrška stranci Alternative für Deutschland (AfD) prelazi 40 posto, što predstavlja značajan porast u poređenju s CDU-om, koji se suočava s izazovima. Ova situacija pobudila je interes desnih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini i Srbiji, koje očekuju da će uspjeh AfD-a utjecati na političke promjene u EU.
Istraživanje Reutersa pokazuje da AfD, koja želi ograničiti imigraciju i obnoviti veze s Rusijom, ima podršku od 15 do 20 bodova ispred CDU-a, stranke koja trenutno vlada u koaliciji sa Socijaldemokratima (SPD) i Slobodnim demokratama (FDP). Stranke sličnog ideološkog profila u BiH i Srbiji nadaju se da će uspjeh AfD-a otvoriti put za promjene unutar Njemačke, a potom i u EU.
Politički analitičar iz Banje Luke, Velizar Antić, ističe da je glas Njemačke vrlo značajan za Balkan i njen odnos prema ovom regionu. “U kontekstu porasta AfD-a, koji je trenutno najjača partija u Njemačkoj, važno je održavati dobre odnose s njima”, rekao je Antić.
Analitičar iz Njemačke, Nemanja Rujević, naglašava da su današnji radikalni desničari dovoljno pametni da se distanciraju od svojih istorijskih uzora, već se zalažu za suradnju s drugim nacionalistima. Ipak, krije se razlika između stvarne saradnje i povremenih sastanaka i izjava koje su više marketinške prirode.
AfD je poznata kao ultradesničarska stranka koja se protivi imigraciji i aktivno poziva na ukidanje sankcija Rusiji. U svojoj izjavi, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, podržao je politiku AfD-a, navodeći da je to jedina stranka koja može vratiti Njemačku na pravi put.
Njemački Savezni ured za zaštitu ustava izdao je izvještaj koji ukazuje na porast ekstremizma unutar AfD-a. Upravni sud u Kölna donio je odluku u korist AfD-a, ukazujući na to da nije dopušteno označavati stranku kao ekstremističku bez adekvatnih dokaza.
AfD je također pokazala interes za Bosnu i Hercegovinu, ističući da bi dvije ili tri države na njenoj teritoriji bile prihvatljivije. U junu 2023. godine, poslanici su podnijeli prijedlog rezolucije koja traži ukidanje Ureda visokog predstavnika i reformu pravosudnog sistema u BiH.
Na nedavnoj raspravi u Bundestagu, AfD je negirala genocid u Srebrenici, koristeći ga kao argument da je suživot u BiH nemoguć. Ove stavove podržavaju i srpske desničarske stranke, koje su izgradile određene veze s AfD-om.
Između ostalog, predstavnici desničarskih stranaka iz Srbije, poput Narodnog slobodarskog pokreta, izražavaju podršku AfD-u, povezajući se s njima na nivou ideoloških sličnosti, posebno s pitanjima Nacionalnog interesa i suradnje sa Rusijom.
S obzirom na trenutnu političku situaciju, Rujević naglašava da bi pobjeda AfD-a mogla donijeti više retoričke podrške, ali ne nužno i konkretne promjene za Srbiju i njen položaj u EU. Prema njegovom mišljenju, radikalne stranke u Evropi imaju sve više pristalica, ali ne nude rješenja za probleme s kojima se ljudi suočavaju.