Prema podacima njemačke savezne vlade, u martu ove godine čak 1,88 miliona djece, tinejdžera i mladih odraslih primalo je takozvani neposredni dječji dodatak u iznosu od 25 eura mjesečno. Naknada je bila namijenjena porodicama s vrlo niskim primanjima koje ostvaruju pravo na određene socijalne beneficije, piše Fenix.
Najveći broj korisnika zabilježen je u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, gdje je dodatak primalo oko 548.000 osoba. Slijede Donja Saksonija sa oko 180.000 korisnika, Baden-Württemberg sa 174.000, Bavarska i Berlin sa po oko 155.000 te Hessen sa približno 151.000 korisnikom.
Naknada uvedena radi borbe protiv siromaštva
Dodatak je uveden 2022. godine za vrijeme koalicione vlade koju su činili SPD, Zeleni i FDP, s ciljem ublažavanja dječjeg siromaštva. Pravo na isplatu imali su djeca i mladi do navršene 25. godine života koji žive u domaćinstvu svojih roditelja i ispunjavaju propisane uslove.
Nova njemačka vlada sada planira ukinuti ovu mjeru, navodeći da je riječ o dijelu budžetskih ušteda.
Oštre kritike opozicije
Planirano ukidanje izazvalo je burne reakcije opozicije. Stručnjak za budžetsku politiku stranke Ljevica, Dietmar Bartsch, ocijenio je da je neprihvatljivo štedjeti na djeci, dok se istovremeno ne uvode dodatna opterećenja za najbogatije građane.
Istakao je da bi, umjesto ukidanja postojeće pomoći, Njemačka trebala uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete ne bi odrastalo u siromaštvu.
Ova odluka mogla bi pogoditi i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 osoba porijeklom iz BiH, dok približno 168.000 i dalje posjeduje državljanstvo Bosne i Hercegovine.