”U BiH se godišnje potroši više od milijardu plastičnih vrećica i velika većina završi odbačena u prirodi”, naveo je za Radio Dobre Vibracije Siniša Bencun, projekt menadžer Centra Civilnih inicijativa.
No, potrošnja se smanjila uvođenjem naplate plastičnih vrećica u pojedinim trgovačkim lancima.
”Prema podacima koje smo dobili od nekih trgovačkih lanaca koji su uveli naplatu, može se zaključiti kako je smanjenje potražnje za plastičnim vrećicama negdje oko 30 posto. Usvajanjem uredbe o naknadi na tanke plastične vrećice, mi očekujemo da više nigdje neće biti besplatne distribucije tankih plastičnih vrećica jer će to biti veliko opterećenje za trgovce.Dakle, da iz svojih sredstava plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliš, a vrećice i dalje dijele besplatno”, kazao je Bencun.
Odluka Federalnog Ministarstva okoliša i turizma o obveznoj naplati plastičnih vrećica na tragu je suvremenih europskih i svjetskih inicijativa za zaštitu okoliša.
Podsjetimo, visina naknade trgovcima za stavljanje u promet plastične vrećice iznosi 0,05 KM po komadu, odnosno 50,00 KM po jednom pakiranju od 1.000 komada plastičnih vrećica.
Prema statistikama, svaki europski građanin iskoristi oko 200 plastičnih vrećica na godinu, od kojih je 90 posto tankih. Statistike iz BiH pokazuju da prosječan kupac mjesečno dobije 25 plastičnih vrećica, a da ih uopće i ne zatraži. Zbog toga je po problemu zagađenosti plastičnim vrećicama, naša zemlja vodeća u regiji.
U Europskoj uniji se godišnje upotrijebi 100 milijardi plastičnih vrećica, a više od osam milijardi završi u običnom otpadu ili u prirodi, pa se u Uniji ide na potpunu zabranu plastičnih vrećica. To, smatraju neki, barem u ovom trenutku nije najsretnije rješenje, jer plastične vrećice po svom sastavu nisu toksične i kao takve ne predstavljaju izravnu opasnost po okoliš.
Bencun kaže kako se njihova istraživanja pokazala da je problem dodatno usložnjen time što je problem tankih plastičnih vrećica okarakteriziran niskom proizvodnom cijenom i samim time smanjenim procesom prikupljanja i reciklaže, jer je proizvodnja jedne nove plastične vrećice znatno jeftinija nego sam proces reciklaže.