Usvajanje ključnih zakona u Bosni i Hercegovini predstavlja značajan iskorak na putu ka evropskim integracijama, ali političke blokade i dalje predstavljaju ozbiljan izazov. Delegacija EU upozorava da reforme još nisu završene, ističući potrebu za dodatnim usklađenjem zakonskih rješenja sa evropskim standardima.
Bosna i Hercegovina je u posljednjih nekoliko sedmica ostvarila nekoliko važnih, iako skromnih, koraka ka evropskim integracijama. Usvajanje Zakona o platnim uslugama u Republici Srpskoj, kao i, u prvom čitanju, Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH i Zakona o Sudu BiH na državnom nivou, ocjenjuju se kao pozitivni pomaci nakon višemjesečnog zastoja u reformskim procesima.
Iako ti koraci nisu na nivou postignuća drugih zemalja u regionu u posljednje tri godine, ukazuju na to da se evropska agenda ponovo vraća u fokus domaćih institucija.
Da li uspjeh Crne Gore mijenja političku računicu?
Jedan od razloga za blagi optimizam predstavlja činjenica da se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji. Prema ocjenama sagovornika upoznatih s evropskim procesima, mogućnost da Crna Gora uskoro postane članica EU mogla bi izvršiti dodatni pritisak na političke lidere u Bosni i Hercegovini, koji će građanima sve teže objašnjavati zašto zemlja zaostaje na evropskom putu.
U evropskim institucijama postoji oprezan optimizam, ali i svijest da Bosnu i Hercegovinu još uvijek očekuje veliki broj reformi prije formalnog početka pristupnih pregovora.
Delegacija EU: Zakone treba dodatno uskladiti
Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini pozdravila je usvajanje zakonskih rješenja, ocjenjujući ih kao važan korak u unapređenju reformi u oblasti vladavine prava. Istovremeno su naglasili da predstoji amandmanska faza u kojoj bi tekstovi zakona trebalo da budu dodatno usklađeni sa evropskim standardima i preporukama Evropske komisije i Venecijanske komisije.
Reforme pravosuđa, zajedno sa efikasnim sistemom prijave imovine nosilaca pravosudnih funkcija, predstavljaju ključne obaveze koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Delegacija EU podsjeća da su ove reforme dio Reformske agende i Plana rasta za Zapadni Balkan te da njihovo provođenje otvara mogućnost korištenja značajne finansijske podrške iz evropskih fondova.
Hoće li političke blokade zaustaviti evropski put?
Iako su prvi koraci napravljeni, ostaje neizvjesno da li će zakoni biti konačno usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH. U javnosti se već pojavljuju signali da bi SNSD i HDZ BiH mogli imati primjedbe na pojedina zakonska rješenja, što bi moglo usporiti ili zaustaviti reformski proces.
Analitičari smatraju da bi promijenjene geopolitičke okolnosti, ali i snažna ekonomska povezanost Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, mogli povećati pritisak na domaće političke aktere da nastave s reformama. Dodatni podsticaj predstavlja rastući interes stranih investitora za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu i region, pri čemu su stabilan pravni sistem, vladavina prava i približavanje evropskim standardima među ključnim uslovima za nova ulaganja.