U 2026. godini svijet se suočava s novim padom nivoa mira, pri čemu je globalna sigurnost najniža od početka mjerenja. Prema izvještaju Instituta za ekonomiju i mir, 99 zemalja zabilježilo je pogoršanje stanja mira, a ključni razlozi su rekordan broj oružanih sukoba i rast vojnih izdataka.
Prema najnovijem izvještaju Instituta za ekonomiju i mir (IEP), globalna situacija u pogledu mira nastavlja se pogoršavati, a stručnjaci upozoravaju na ulazak svijeta u period “velike fragmentacije”. Ova situacija karakterizirana je slabljenjem utjecaja tradicionalnih velesila, razvojem autonomnog oružja, te sve većom primjenom vještačke inteligencije.
Island ponovo na vrhu, Rusija na dnu
Island je i ove godine proglašen najmirnijom zemljom na svijetu, a na prvom je mjestu od 2008. godine. Novi Zeland zauzima drugo mjesto, dok su Švicarska i Slovenija na trećem, odnosno četvrtom mjestu. Među deset najmirnijih zemalja na svijetu nalaze se također Irska, Austrija, Portugal, Singapur, Finska i Japan.
S druge strane, na dnu ljestvice nalazi se Rusija, koja je zauzela 163. mjesto. Uz Rusiju, među pet zemalja s najlošijim rezultatima su Sudan, Demokratska Republika Kongo, Ukrajina i Izrael.
Kako je prošla BiH?
Bosna i Hercegovina zauzima 48. mjesto na svjetskoj ljestvici mira. Kada je riječ o zemljama regije, Slovenija je najbolje rangirana, sa četvrtim mjestom u svijetu. Hrvatska je na 23. mjestu, dok se Crna Gora nalazi na 30. poziciji. Albanija zauzima 36. mjesto, Sjeverna Makedonija je na 46., a Kosovo na 54. poziciji, dok Srbija zauzima 70. mjesto.
Poljska se izdvaja kao zemlja s najvećim napretkom u Evropi, popravivši svoj položaj za čak 23 mjesta i sada zauzima 22. poziciju na globalnoj ljestvici.
Mir sve skuplji
Izvještaj IEP-a također ukazuje na ogromnu ekonomsku cijenu nasilja i sukoba. Ukupni ekonomski utjecaj nasilja, ratova i straha u svijetu procijenjen je na 21,8 biliona dolara. Analiza pokazuje da oko 73 posto tog iznosa odlazi na vojnu potrošnju i unutarnju sigurnost, dok svega 0,5 posto globalne vojne potrošnje ide na izgradnju mira i prevenciju sukoba.
Zapadna i Srednja Evropa ostaju među najmirnijim regijama svijeta, no i tamo raste pritisak zbog povećanih izdvajanja za odbranu. Stručnjaci upozoravaju da kombinacija geopolitičkih tenzija, sve većeg broja sukoba, te razvoja autonomnog oružja i vještačke inteligencije dodatno komplikuje globalni sigurnosni poredak.
Svijet se, prema ocjeni stručnjaka, nalazi u periodu “velike fragmentacije”, u kojem tradicionalne velesile gube dio utjecaja, a istovremeno se formira sve nestabilniji multipolarni poredak.